Promjena plana generala Ante Gotovine dan uoči Oluje, da se preko Dinare izravno napadne Knin, bila je ključna za probijanje srpskih obrambenih linija, ali je utjecala i na odluku o masovnoj evakuaciji srpskog stanovništva s juga Krajine.
Na te događaje pažnju je skrenuo Luka Mišetić, Gotovinin haški branitelj, u 90-minutnoj prezentaciji objavljenoj povodom 25. obljetnice Oluje. Ključne naglaske otkrio je u razgovoru za RTL.
Odluka generala Gotovine da dan uoči Oluje promijeni plan napada i s dvije gardijske brigade krene u izravni napad na Knin preko Dinare bila je neočekivana za srpsku vojsku. Kako u prezentaciji objavljenoj povodom 25. obljetnice Oluje tvrdi Luka Mišetić, haški branitelj Ante Gotovine, upravo zbog tog Gotovinina poteza kod srpske vojske pojavio se strah da će pasti u okruženje.
"I to se dogodilo kad su snage generala Markača s Velebita i snage generala Gotovine s Dinare probili crtu i imali su mogućnost okružiti južni dio tzv. Krajine u mjestu koje se zove Otrić, sjeverno od Knina. Da bi izbjegli okruženje, oni su naredili evakuaciju stanovništva", kaže Mišetić.
Bilo je to već prvog dana Oluje, a nastala je panika, kaže Mišetić, kumovala masovnom egzodusu koji je srpska strana ionako mjesecima prije Oluje planirala.
"Kad su vidjeli da neće moći obraniti glavni grad zbog neplaniranog napada generala Gotovine preko Dinare, onda su oni aktivirali te planove i evakuirali civilno stanovništvo, misleći da će stanovništvo otići, a da će vojska uspjeti uspostaviti novu prvu crtu iznad Otrića. Međutim, kad su krenuli s civilima, onda su i vojnici išli sa svojim obiteljima i došlo je do raspada sustava", navodi Mišetić.
Za povjesničare je u utvrđivanju uzroka masovnog odlaska Srba u Oluji presudan širi kontekst, naglašava Tvrtko Jakovina, no i on ističe da su sigurno postojali planovi evakuacije Srba iz Krajine.
"Evakuacija gotovo čitavog stanovništva nije se mogla dogoditi niti samo spontano, niti bez jasnih putova kojima se ide, a morala je imati i ideju nekakve privremenosti jer je teško zamisliti da je svo to stanovništvo otišlo svjesno da se neće nikada vratiti. Teško mi je zamisliti da su to planirale isključivo krajinske vlasti, to je moralo biti koordinirano s onim što se događalo u Beogradu", mišljenja je Jakovina.
Četvrt stoljeća kasnije, i Luka Mišetić pozdravlja dolazak predstavnika srpske manjine na obljetnicu Oluje u Knin, kao i komemoriranje srpskih žrtava nakon Oluje u Gruborima krajem mjeseca.
"Smatram da je s jedne strane nužno da se priznaje da je tzv. Republika Srpska Krajina i njezino vodstvo bila zločinački projekt, kako je utvrđeno na Haškom sudu u predmetu Milana Martića, što bi bio dobar temelj za izgradnju boljih odnosa. S druge strane, smatram da hrvatsko vodstvo isto tako mora odati počast žrtvama tih incidenata koji su se dogodili poslije Oluje i izraziti suosjećanje sa žrtvama sa srpske strane. To je civilizacijski čin", govori Mišetić.
A takvu će poruku, vjeruje Mišetić, u srijedu iz Knina poslati i general Gotovina...
Bliska suradnica Franje Tuđmana otkriva što se događalo u danima neposredno pred Oluju: "Svi su znali da pripremamo vojnu akciju, ali nisu znali kada će ona krenuti
Pregovori, razgovori
Hrvatska je od početka borbe za neovisnost bila zatrpana raznim mirovnim planovima međunarodne zajednice. Deseci emisara dolazili su u Zagreb, a poslije i Beograd i Knin, no Slobodan Milošević i srpski pobunjenici ništa nisu prihvaćali.
Službeni Zagreb bio je koperativniji, a istodobno je provodio i plan vojnih akcija za oslobađanje tada trećine okupiranog teritorija. Nakon još jedne bezuspješne runde pregovora, koja se održala točno na današnji dan prije 25 godina u Ženevi, predsjednik Franjo Tuđman odlučio je - idemo u akciju Oluja.
Sve te dane uz njega bila je i njegova bliska suradnica Vesna Škare Ožbolt, s kojom je u Dnevniku Nove TV razgovarao reporter Mislav Bago.
Priznala je da je strahovala od mogućnosti da Srbi pristanu na uvjete koje traži Hrvatska, što bi značilo da se akcija Oluja neće provesti.
"Nekoliko je bilo strahova. Poslani smo s ciljem da od njih dobijemo odgovor – hoće li se politički integrirati u Hrvatsku ili neće. Međutim, kada smo došli na pregovore, predsjedavajući pregovarači su malo razgovarali s jednima pa s drugima, odvojeno. Kužili su da se nešto sprema. To mi je Stoltenberg rekao u dvorištu na jednoj stanci. Rekao je da zna da spremamo vojnu opciju i da mu uopće nije jasno zašto ne prihvaćamo ništa što je predložio. A predlagao je nešto što se predlagalo već milijun puta i nikad nije prihvaćeno.
Potom je u razgovoru s Martićem rekao da mi nudimo političku i ekonomsku integraciju, na što je, bar se tako činilo, Martić rekao da to ne dolazi u obzir. A onda smo rekli: 'Želimo razgovarati i suočiti se s njima'“, priča Škare Ožbolt.
Nakon što je predsjednik Tuđman obaviješten o ishodu pregovora, dok su ona i Ivić Pašalić stigli u Predsjedničke dvore, kaže Škare Ožbolt, već je bilo završeno i Vijeće nacionalne sigurnosti.
"Mi smo po dolasku iz Ženeve samo preselili na razgovore sa zapovjednicima, mirovnim posrednicima, predstavnikom UN-a koji je s nama već prošao jedan test s akcijom Bljesak, kada je od šoka govorio na japanskom. Sada je bio puno mirniji i rekao je da sve razumije. Svi su znali da pripremamo vojnu akciju, ali nisu znali kada", kaže.
Dodaje da su ona i suradnici mislili da će akcija trajati bar četiri do pet dana.
"Milošević je bio svjestan da mu se raspada kula od karata. Njemu je glavni cilj uvijek bila Bosna, nije bila Hrvatska", ističe Škare Ožbolt.
Nakon Oluje događaju se Grubori na koje je, prisjeća se Škare Ožbolt, predsjednik Tuđman reagirao ljutito i užasnuto.
"Vrlo brzo su se dogodile istrage i procesuirani su zločini", rekla je i komentirala dolazak potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na obljetnicu Oluje u Knin.
"To je nova kvaliteta u odnosima koja se treba dalje nadograđivati i stalno na njoj treba raditi. Nije jednostavno normalizirati hrvatsko-srpske odnose. To treba biti sitni vez, ali kontinuirani", smatra Škare Ožbolt.