Bilo je samo pitanje trenutka kada će i u ovoj (pred)izbornoj kampanji netko potegnuti pitanje oživljavanja Imunološkog zavoda (IZ), proizvodnje derivata iz krvne plazme, cjepiva različite namjene …
Učinio je to HDZ-ov gradonačelnički kandidat Davor Filipović, najavivši svoj plan da se u Zagrebu počnu proizvoditi cjepiva protiv COVID-a, ali i raznih vrsta raka.
Na ove njegove riječi ostali su zatečeni i ljudi iz Narodne inicijative "Naša krv za naše zdravlje - pokrenimo Imunološki odmah", koji su svih ovih godina bezuspješno upozoravali na sudbinu Zavoda, predlagali konkretna rješenja, ali i ukazivali na one kojima takvo što nije u interesu. Prikupili su i na tisuće potpisa podrške za svoje planove, među kojima čak 130 gradova, općina, institucija i različitih udruga, ali niti to nije potaknulo nadležna ministarstva i Vladu da pokrene uništeni IZ.
- Imunološki zavod Zagreb je do 2013. godine nešto i radio, ali poslije toga postao je samo dio predizbornog folklora, pa je i dotična indidividua (Davor Filipović, op. Z.Š.) samo simbolika, jer nije ni prvi ni zadnji koji s takvim nečim izlazi u javnost. Nakon što su ga u zadnjih 24 sata svi već iscipelarili, moj komentar bi bio samo mlaćenje mrtvog magarca. Nepotrebno je komentirati osobu koja dolazi iz kruga ljudi koji su namjerno radili i rade na uništavanju Imunološkog. U kontekstu u kojemu je sve spomenuto teško je nešto reći, a da se ostane pristojan. Nekoga tko olako izgovara takve rečenice bolje je da se ne komentira – kaže konzultant Zoran Kalinić, koji je u posljednja dva desetljeća bio je uključen u čitav niz projekata u zdravstvu, poput informatizacije bolničkog menadžmenta i robotske kirurgije, a posljednjih godina sa skupinom suradnika i istomišljenika pokrenuo je spomenutu Inicijativu "Naša krv za naše zdravlje".
Razrađen plan
Unatoč tome što su dobili široku podršku, u međuvremenu su odustali od spašavanja propalog poslovnog subjekta kakav je danas formalno Imunološki zavod, a već sada imaju do u detalj razrađen plan za “novi Imunološki”, koji su nazvali Biotehnološki institut.
- Iako smo imali mišljenje Ministarstva znanosti da ne vide ništa sporno oko riječi institut u nazivu tvrtke, isto tako i odobrenje Ministarstva pravosuđa i uprave, trgovački sudovi u Zagrebu i Zadru su bez suvislog objašnjenja, a pozivajući se na svoje takozvano diskrecijsko pravo i neovisnost pravosuđa, odbili osnovati novo društvo. Znači, predlagač Zakona kaže da je naziv Biotehnološki institut prihvatljiv, a sud koji bi trebao provoditi zakon kaže da naziv nije prihvatljiv, i ne kaže po kojem članku kojeg zakona. Po čemu je to, na primjer, naziv Institut za hranu i piće prihvatljiv, a Biotehnološki institut nije? – pita se Kalinić.
On i njegova ekipa nisu se predavali te su konačno dobili registraciju na Trgovačkom sudu u Rijeci.
- Tamo je sve odrađeno u tri sata. To je svjetlo u tunelu i nada da se može opstati i raditi u ovoj zemlji, pogotovo njegova predsjednica Ika Mohorović. Način razmišljanja i organizacijska kultura koju ona usađuje svojim kolegama i u svojoj organizaciji može biti primjer za sve hrvatske sudove, ali i druga tijela javne uprave – navodi Kalinić.
Biotehnološki institut osnovalo je pet fizičkih osoba, po Kaliniću sve odreda vrhunskih stručnjaka, ali i ljudi koji su u svom dugogodišnjem radu pokazali brigu za širu društvenu zajednicu. Na tome neće stati.
- To nije kraj što se tiče članstva u društvu. Namjera nam je uključiti i druge pojedince od povjerenja i organizacije koji bi kvalitetno predstavljale građane Hrvatske i zastupale interese naše domovine. Zato u ovom trenutku, također na sudu u Rijeci, radimo na osnivanju i Hrvatskog biotehnološkog instituta, koji će biti komanditno društvo i koji će omogućiti uključivanje svih građana naše zemlje, ali i sunarodnjaka izvan domovine, pa i svih drugih koji žele obnovu djelatnosti koje je nekad obavljao Imunološki zavod. Predvidjeli smo minimalne članske uloge od nekoliko desetaka kuna, kako bi članstvo bio lako dostupno svim građanima, dok najveći mogući ulozi ne bi bili ograničeni – otkriva Kalinić.
Koliko će novca uplatiti građani nije primarni cilj, niti će od toga ovisiti greenfield investicija u novu tvornicu, za čiju će gradnju i izlazak na tržište, prema procjeni, trebati oko 90 milijuna kuna i godinu do dvije dana.
Čista pljačka
- Ovo je u stvari oživljavanje Imunološkog, ali pod kontrolom građana i s novim nazivom. Stari naziv je postao toksičan i koriste ga sadašnji bankrotirani Imunološki zavod d.d. i anemična Javna ustanova Imunološki zavod, a koji su pod kontrolom onih koji su uništili kompletnu nekadašnju djelatnost i doveli do toga da nekad svjetska institucija danas nije kapacitivna ni za što. Isti status vuče se godinama, ali nas građane to jako puno košta. Svake godine od poreznih obveznika uzimaju 34 milijuna kuna. I tako je do danas već potrošeno više od 180 milijuna doslovce za ništa. Pljačka, ništa drugo – ne ustručava se reći naš sugovornik.
- Zahvaljujući pravnom okviru koji pruža komanditno društvo, moguće je kroz njega privući privatne investitore, a da se ne naruši namjera da to bude u našim rukama, znači pod kontrolom građana RH izravno i bez posredovanja državne birokracije. Na taj način moguće je zaštititi strateške interese, što jesu vlastito istraživanje, razvoj i proizvodnja prvenstveno za naše potrebe i koja se obavlja u Republici Hrvatskoj. Bilo kakav investitor na to neće moći utjecati. Ali, njemu je najvažnija činjenica da je to profitabilan posao, jer po sadašnjim vrijednostima i cijenama na derivate iz krvne plazme godišnje trošimo više od 100 milijuna kuna. Taj kolač dovoljan je da investicija zaživi. A to vam je ujedno i odgovor zašto je Imunološki uništen! Državna birokracija je zanemarivanjem Imunološkog omogućila nekima da tih 100 milijuna kuna godišnje prelijevaju u privatne džepove - dodat će Kalinić.
Detalje cijelog projekta "novog Imunološkog" planiraju objaviti za 10-ak dana. Kaže da već taj niski planirani iznos minimalnog članskog uloga potvrđuje da za investiciju novac prikupljen od građana nije presudan, već prije svega masovnost njihova odaziva. Na taj način trasirali bi i put za promjenu najvažnijeg zakona, onog o krvi i krvnim derivatima, što je danas u diskreciji ministra zdravstva.