Turistički vikend pred nama i nekoliko tjedana iza njega mogao bi konačno napuniti i preostalih oko 150 tisuća praznih postelja u obiteljskom smještaju, koliko ih je na jučerašnji dan bilo u Hrvatskoj bez gostiju, piše Slobodna Dalmacija.
Turistički radnici i iznajmljivači dočekali su vrijeme u kojemu će se tražiti krevet više na Jadranu. Doduše, prilično kasno, ali od ovog tjedna idućih 15 do 20 dana trebali bi se konačno popuniti svi turistički kreveti pa bi se na Jadranu u tom vršnom dijelu sezone moglo odmarati, prema sadašnjim rezervacijama dolazaka, oko 1,5 milijuna turista u isto vrijeme, informacije su hotelijera, agencija i obiteljskih iznajmljivača.
Na taj način prvi put u 2018. godini popunit će se gotovo svi turistički kapaciteti koji su vrlo različitom dinamikom bilježili pluseve i minuse proteklih mjeseci ove turbulentne turističke godine.
– Ovaj i svaki od iduća tri vikenda kreću na odmor Bavarci i građani njemačke pokrajine Baden-Württemberg, naši tradicionalno najbrojniji gosti. Počinje feragosto, a i domaći gosti masovno odlaze na odmor početkom kolovoza. No, cijeli ovaj tjedan su pojačani dolasci individualnih gostiju, a ovog vikenda kreće onaj pravi veliki val prema obiteljskom smještaju. Popunit će se sve što je kvalitetno i na vrijeme bilo na tržištu. Situacija s popunjenošću kod iznajmljivača je šarolika, kako gdje. Ukupno gledano nije loša, ali ni odlična kao prošla godina kada nam se sve savršeno poklopilo. Obiteljski smještaj kao najbrojniji u našoj turističkoj ponudi, najviše je osjetio specifičnosti ove sezone kroz izostanak blagdana u lipnju, lošu vremensku prognozu, nogomet koji se gledao pa se odgađalo putovanje, te je nakon odličnog travnja i svibnja, uslijedio nešto lošiji lipanj i dio srpnja – pojašnjava trenutno stanje popunjenosti Nedo Pinezić,dugogodišnji obiteljski iznajmljivač s Krka i donedavni predsjednik
Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK, najavljujući dobar kolovoz.
– Sljedeća četiri tjedna će biti maksimalno popunjeni, a svakoj službenoj statistici treba dodati barem 300-400 tisuća onih koji su u vikendicama i kupljenim apartmanima koje vlasnici iznajmljuju, a čiji gosti nisu nigdje registrirani. U obiteljskom smještaju će sezona biti dobra jer nam svjetski trendovi idu u prilog, pa je smještaj u domaćinstvu sve više tražen. Plovimo na valu pozitivnih aktivnosti iz proteklih godina kojima smo se pozicionirali visoko. Puno je novog kapaciteta, ali je pitanje koliko će prometa biti u službenim statistikama – pojašnjava Pinezić i navodi kako niti pola vlasnika vikendica, turističkih stanova i apartmana koje iznajmljuju, nije evidentirano u sustav eVisitor.
Osim problema s neprijavljenim gostima u vikendicama i stanovima, glavni dio sezone ove godine obilježava i cjenovna utrka dijela obiteljskih iznajmljivača na modelu – tko niže. Sa svih obalnih regija posljednjih dana stižu informacije o tome kako se zbog velikog broja ponuđenih kreveta u obiteljskom smještaju koji je samo ove godine narastao za oko 60 tisuća, stalno spuštaju cijene noćenja u apartmanima i sobama, osobito kod domaćina koji goste isključivo primaju preko internetskih platformi i portala. Tako nam iznajmljivač iz Zadra kaže kako su neki iznajmljivači u utrci za gostima stigli i do cijene od samo 6 eura za noć.
Razloge za val snižavanja cijena iznajmljivači vide u pritisku koji na njih vrše portali i platforme za oglašavanje smještaja, koji stalno traže od ponuditelja sve jeftiniju ponudu.
– Rezervacijski portali gledaju najniže cijene smještaja u okolini nekog turističkog mjesta i to u širem području i traže od iznajmljivača da snižavaju cijenu prema najnižoj da bi bili više traženi na platformi. Neki pristaju, neki ne žele. Ali, konkurencija je ogromna, puno je ponuda i tako nas prisiljavaju da spuštamo cijene. Najgore je kad nam gosti već dođu, a susjed im ispred vrata ponudi jeftiniji smještaj te odu k njemu, a to se svakodnevno događa – govori nam iznajmljivač iz Vodica, ljut na sve veći broj iznajmljivača "na crno" koji ruše cijenu i ugled turizma.
Crna rupa -u vikendicama 800 tisuća postelja
– Ono što se stalno stavlja pod tepih jest evidencija nekomercijalnog smještaja u Hrvatskoj, odnosno vikendica i kuća za odmor koje prema nekim procjenama sada imaju oko 800 tisuća postelja. Samo pola vlasnika je evidentirano u sustavu eVisitor i oni nisu sporni, ali ovi ostali također apsorbiraju dio dolazaka gostiju koji se nigdje ne evidentira. To je jedna crna rupa jer nema podataka o tome koliko gostiju boravi u vikendicama i kućama za odmor. Rekao bih da je, zahvaljujući toj crnoj rupi, uvijek nekoliko stotina tisuća gostiju više u Hrvatskoj nego je prikazano službeno – ogorčen je Pinezić.
– Ono što se stalno stavlja pod tepih jest evidencija nekomercijalnog smještaja u Hrvatskoj, odnosno vikendica i kuća za odmor koje prema nekim procjenama sada imaju oko 800 tisuća postelja. Samo pola vlasnika je evidentirano u sustavu eVisitor i oni nisu sporni, ali ovi ostali također apsorbiraju dio dolazaka gostiju koji se nigdje ne evidentira. To je jedna crna rupa jer nema podataka o tome koliko gostiju boravi u vikendicama i kućama za odmor. Rekao bih da je, zahvaljujući toj crnoj rupi, uvijek nekoliko stotina tisuća gostiju više u Hrvatskoj nego je prikazano službeno – ogorčen je Pinezić.
Stranci otkrili isplativ biznis: Kupe kuću kreditom od 1 posto kamata pa ga vraćaju iznajmljujući nekretninu
– Iznajmljivanje u Hrvatskoj postalo je odličan nekretninski biznis strancima. Primjera radi, jedan Austrijanac za kupnju kuće u Hrvatskoj podiže kredit u Austriji s kamatom od 1 posto. Ako stranac tu nekretninu iznajmljuje ona mu vraća anuitet, i ako to traje 20 godina, on stvara izvrstan umirovljenički fond. Vraća kredit kroz najam, a ne doprinosi ništa lokalnoj zajednici jer ih puno radi bez registracije, pa niti boravišnu pristojbu i porez ne plaćaju. Oni tu ne žive, ne plaćaju kod nas poreze i podataka o tom segmentu uopće nema, a broj prijavljenih kategoriziranih objekata u vlasništvu stranaca je višestruko veći od onoga iz službene statistike – kaže Pinezić.
– Iznajmljivanje u Hrvatskoj postalo je odličan nekretninski biznis strancima. Primjera radi, jedan Austrijanac za kupnju kuće u Hrvatskoj podiže kredit u Austriji s kamatom od 1 posto. Ako stranac tu nekretninu iznajmljuje ona mu vraća anuitet, i ako to traje 20 godina, on stvara izvrstan umirovljenički fond. Vraća kredit kroz najam, a ne doprinosi ništa lokalnoj zajednici jer ih puno radi bez registracije, pa niti boravišnu pristojbu i porez ne plaćaju. Oni tu ne žive, ne plaćaju kod nas poreze i podataka o tom segmentu uopće nema, a broj prijavljenih kategoriziranih objekata u vlasništvu stranaca je višestruko veći od onoga iz službene statistike – kaže Pinezić.