Dvije kapi hrvatskog meda dodanog u šećernu melasu dovoljno da se "med" deklarira kao - med! Tako je lani patvorine koje kupujemo pod "med" opisao Ivan Kovač, predsjednik Udruge Nektar iz Poreča, a pčelari koji su se koncem prošle 2022. godine našli u Kastvu na 11. Nacionalnoj konferenciji o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda "Izazovi EUR-a i Schengena", upozorili su da je godinu ranije, u 2021. unos iz Europske unije i uvoz meda iz trećih zemalja povećan za 41 posto.
Ali, tome je došao kraj, jer kao što znamo nakon dugotrajne bitke u EU parlamentu, konačno se iznjedrila Direktiva o medu. Direktiva će konačno zaustaviti dugogodišnju praksu po kojoj je europski med mogao sadržavati svega 1 posto europskog i 99 posto patvorenog kineskog meda.
Toga nismo bili ni svjesni dok bi u dućanima kupovali med od ovakvog ili onakvog cvijeta, a na etiketi bi pisalo "proizvedeno u EU".
Naravno da potrošačima ovakva etiketa nije bila po volji, jer su uvijek kupovali mačka u vreći, no, zbog kojekakvih okolnosti med ne bi potražili kod pčelara, nego u najbližoj prodavaonici ili na tržnici.
To je upravo ono na što su već dugo i predugo upozoravali hrvatski pčelari, ugroženi ionako od nenormalnog uvoza koječega zvanog med, te pozivali kupce da se zbog tako važnog i zdravog proizvoda obrate direktno njima.
Europarlamentarka Biljana Borzan, koja se ispred europskih socijalista borila za rješavanje ovog problema, navela je da je od 123 strane tvrtke koje izvoze med na tržište EU, čak njih 70 nudilo proizvode koji su sadržavali šećerni sirup. Najviše tih uvoznika, njih 20 je iz Kine, dok su ostali iz Ukrajine, Argentine, Brazila, Meksika i Turske.
Pravi kristalizira
O tome koliko je na hrvatskom tržištu bilo meda koji zapravo nije pravi med govori već spomenuti podatak o drastičnom povećanju uvoza od 41 posto u 2021. godini. Takav "med" se dobro prodavao jer mu je cijena bila niska, oko 30 do 40 kuna, što je daleko ispod prave cijene meda. Nizak standard ili neupućenost su zapravo prodonijeli dobroj prodaji patvorenog meda.
O kvaliteti kupljenog, takvi potrošači nisu znali ili nisu htjeli razmišljati, no, inspekcijske kontrole su svaki put imale "dobar ulov", poput poznatog slučaja na zagrebačkoj jarunskoj tržnici iz 2021. kad je od 30 uzoraka 10 bilo patvoreno. Čak trećina!
Potrošači ne mogu odoka ocijeniti koji je pravi a koji lažni med. Jedna od karakteristika pravog meda je da se tijekom zime kristalizira, dok će lažnjak uvijek ostati u "tekućem" stanju. No, proizvodnja patvorenog meda dovedena je do savršenstva, toliko da patvoreni med često ima bolji okus od pravog. Ali kad je riječ o medu, kvaliteta je ispred okusa, jer trebamo upravo ono zdravo što nam nudi ovaj pčelinji proizvod. Gledamo li samo okus, bolje uzeti čokoladu nego mednu patvorinu.
- Došlo je do toga da je šansa kako ćete biti prevareni pri kupnji meda u trgovini skoro 50:50, što je nedopustivo! Prevaranti koriste sve sofisticiranije metode patvorenja meda. Inspekcije trebaju biti opremljene da detektiraju ultrafiltrirani "med", u kojem praktički nema peludi, te proizvode tretirane na visokim temperaturama iznad 40 stupnjeva, odnosno med koji se ubrzano proizvodi umjetnim isparavanjem, kaže Borzan.
Kako prepoznati lažnjak
Ali postoje i narodske metode za provjeru o kakvom medu je riječ. Jedni med provjeravaju tako što uzmu žlicu meda u usta i jedu ga umjesto da ga gutaju. Ako se pod jezikom osjeti tvrdoća i gorčina, riječ je o pravom medu.
Iskustva govore i to da pravi med nikada neće mirisati na biljku od koje potječe. To mnogi ne znaju i vesele se kad otvore teglicu pa zaključe "kako se osjeti da je od bagrema", a med je nastao u vrijeme kad bagrem ne cvjeta. Lako nas je prevariti.
Priča se i o tome kako se kapljica pravog meda stavi na papir. Ako je pravi neće promočiti podlogu, jer med u sebi uopće nema vode. Toga može biti samo u lažnom medu.
Pčelari kontinuirano upozoravaju da se med treba kupovati kod njih, praktično na kućnom pragu, čak ni tržnice nisu sigurno mjesto kao što su i pokazale inspekcijske kontrole. Ali, kad Direktiva stupi na snagu s prepoznavanjima pravog ili patvorenog se nećemo morati zamarati. Najnovija odluka u Strasbourgu o Direktivi olakšat će stvari i za počelare i za potrošače.
- Ovo je "točka na i" puta koji sam započela s tadašnjom zastupnicom Ružom Tomašić u žestokoj borbi za bolji i kvalitetniji med tijekom glasanja o strategiji "Od polja do stola". Dosadašnji sustav, odnosno oznaka "mješavina EU/ne-EU meda", se godinama zloupotrebljavala kako bi se uvozio i prodavao patvoreni med.
Nove oznake na pakiranju će sadržavati popis svih zemalja iz kojih je došao med prema razmjeru udjela s jasno istaknutom oznakom na deklaraciji, ističe na kraju zadovoljna Biljana Borzan.
S Direktivom ćemo konzumirati domaći med, od domaćih pčelara a ne od prevaranata koji su pod medom prodavali jeftiniji i nekvalitetni šećerni sirup.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....