Podaci o broju umrlih Hrvata pokazuju koliko su potpuno promašene bile projekcije onih koji tvrde da se jednako umire s koronom i bez nje

Sve one koji tvrde, a ima i takvih, da bi isti broj ljudi preminuo i da nije bilo koronavirusa, demantiraju podaci Državnog zavoda za statistiku. Projekcije i prognoze kako će ukupan broj smrti s COVID-om na koncu godine biti jednak broju smrti bez korone pokazuju se promašenima.

Dakle, uz sve karantene, epidemiološke mjere, smanjeno druženje i nošenje zaštitnih maski ukupan broj umrlih u Hrvatskoj u 2020., bio je za 7,5 posto veći nego godinu ranije. Preminulo je 56 677 ljudi što je 3932 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih za godišnje razdoblje od 2015. do 2019.

Ako pak gledamo samo vremenski period od ožujka kad je epidemija započela, broj umrlih porastao je za 11,5 posto od ožujka 2020. do siječnja 2021. u odnosu na petogodišnji prosjek. Umrlo je 5 551 ljudi više nego što je u tom vremenu umiralo prethodnih godina.

U prosincu 2020. zabilježen je dosad najveći broj umrlih u Republici Hrvatskoj u jednome mjesecu, bilo ih je 7395. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec to je povećanje od 59,3 posto ili 2 754 umrlih više.

Podaci za siječanj ove godine govore da je ukupno umrlo 6.383 osobe dok je lani u istom mjesecu umrlo 5.485 osoba, što je za oko 900 preminulih više.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do jučer ukupno je od posljedica koronavirusa preminulo 5548 osoba.

Grafikon Državnog zavoda za statistiku 

Najgore razdoblje umiranja bilo u prosincu kad je epidemija bila na vrhuncu, a zdravstveni sustav pucao po šavovima. Dnevno je umiralo preko 80 ljudi. Trenutno je taj prosjek neusporedivo manji, dnevno od korone umire najviše petnaestak osoba.

U veljači je prema službenoj statistici Stožera zabilježeno 499 preminulih osoba zaraženih SARS-CoV-2 virusom. To je dvostruko više nego u listopadu i dvostruko manje nego u siječnju.

Analiza "Demografska obilježja novog koronavirusa" koju je na blogu Centra za longitudinalne populacijske studije (CLPS) objavio Dario Mustač, doktorand na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pokazuje pak da su muškarci izloženi većoj smrtnosti od korone nego žene. U Hrvatskoj je do 4. siječnja od COVID-a umrlo 2417 muškaraca (59 posto) i 1709 žena (41 posto). Analiza pokazuje kako je u dobnoj skupini između 40 i  49 godina CFR (stopa letaliteta koja prikazuje omjer broja umrlih od neke bolesti (u ovom slučaju COVID-19 ) s brojem ukupno potvrđenih zaraženih od te bolesti) kod muškaraca 0,15, a kod žena 0,11 posto, dok je u dobnoj skupini između 50 i 59 godina 1,06 posto za muškarce, a 0,26 posto za žene.

Kako raste dob tako raste i stopa smrtnosti, ali puno izraženije kod muškaraca, kod kojih je stopa letaliteta dvostruko veća nego kod žena. U dobi između 60 i 69 godina COVID je bio smrtonosan za 3,54 posto zaraženih muškaraca i 1,6 posto zaraženih žena, a u dobi između 70 i 79 godina za 12,83 posto muškaraca i 6,56 posto žena. U dobnoj skupni između 80 i 89 godina od koronavirusa je preminulo 24,71 posto muškaraca i  i 14,28 posto žena. Među starijima od 90 godina koronavirus je odnio život 38,71 posto zaraženih pacijenata i 17,49 posto pacijentica.