Poražavajući rezultati ankete među obiteljskim liječnicima: njih čak 76 posto nema pravu zaštitnu masku, petina nema nikakvu, a nemaju ni antiseptike

Ministar zdravstva Vili Beroš podignuo je priličnu prašinu. Optužio je dio liječnika da zaštitnu opremu namjerno skida s polica kako bi se pokazalo da je u zemlji nestašica.

Slijedom toga krenuli smo u potragu za informacijom s koliko zaštitne opreme uopće raspolažu hrvatski zdravstveni djelatnici. I na internetskim stranicama Hrvatske liječničke komore naletjeli na prilično frapantne podatke.

HLK je od 13. do 17. ožujka proveo anketu među liječnicima u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite.

Ona je pokazala da 18 posto liječnika nema nikakve kirurške maske. Da ih 44 posto ima dovoljno samo za jedan tjedan. Da ih 25 posto ima dostatno za dva tjedna. A samo 11 posto dosta za čitav mjesec.

Anketa je pokazala i da 3 od 4 liječnika – njih dakle 76 posto - uopće nemaju FFP2 maske (maske sa zaštitnim filterom) namijenjenu zdravstvenom osoblju. Njih 15 posto ima zalihe FFP2 maski za jedan tjedan, 4 posto za dva, a 3 posto za jedna mjesec.

Najveći dio njih -  84 posto - uopće nema zaštitnu odjeću. Četvrtina ih nema niti sredstva za dezinfekciju.

Zanimljiv je još jedan podatak iz ankete. Više od 68 posto liječnika tijekom prva dva tjedna ožujka nisu uočili značajno smanjenje dolazaka pacijenata uslijed epidemije koronavirusa. Većina ih očekuje da će se broj dolazaka ipak smanjiti. Manji dio liječnika, njih 16 posto, u trenutku kada se anketa provodila smatralo je da još uvijek nema dovoljno informacija o epidemiji.

Kao glavne probleme istaknuli su nedostatak zaštitne opreme, neodgovorni pacijenti, nemogućnost nabave zaštitne opreme kod dobavljača, nečinjenje ravnatelja Domova zdravlja koji nisu osigurali zaštitna sredstva, nepostojanje prostora za izolaciju pacijenta sa sumnjom na koronavirus koji dođe u ordinaciju. Potom i potencijalnu zaraza od radnika koji se vraćaju iz inozemstva, veću zdravstvenu izloženost,  nemogućnost osiguranja zamjene u slučaju potencijalna samoizolacije liječnika, plaćanja bolovanja zbog zaraze liječnika ili samoizolacije, pritisak pacijenata da stvaraju zalihe lijekova, nedostatne informacije i upute HZZO, nedostatak informativnih materijala za one pacijente koji dođu u ambulantu…

U anketi je sudjelovalo 504 liječnika iz čitave Hrvatske, onih imaju ugovorne ordinacije u primarnoj zdravstvenoj  zaštiti obiteljske medicine te specijalističko- konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti (pedijatri i ginekolozi). Od toga 85 posto ih je iz obiteljske medicine, 7 posto pedijatara i 8 posto ginekologa.

Stanje dakle nije nimalo dobro. Zato se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nadaju da će bar nešto iz pošiljki zaštitne opreme koje će, kako je najavio ministar Beroš, idućih dana početi pristizati doći i do njih.