Predstavljamo glavnu savjetnicu ministra Cappellija; Otkrila nam je male tajne svoje struke, ali i zašto se nakon školovanja u Engleskoj vratila kući

I dok ju je turistički svijet vrlo brzo upoznao i prihvatio kao odlučnu osobu spremnu saslušati problem, ideju ili prijedlog i ne odustajati do pronalaska konačnog rješenja, glavna savjetnica ministra široj javnosti poznatija je kao jedna od idejnih začetnika svjetski nagrađivanog HTZ-ova spota s najpoznatijim hrvatskim zvijezdama sporta i kulture, koji je obišao svijet i donio Hrvatskoj samo pohvale.

Glavna savjetnica ministra turizma zanimljiva je i zbog toga što je jedna od onih koji su se iz inozemstva nakon školovanja vratili raditi u svojoj zemlji, u vrijeme kada sve više mladih i školovanih ljudi odlazi iz nje. Logično je pitati kako to da je odlučila nakon školovanja i stručne prakse na prestižnim sveučilištima u inozemstvu vratiti se na rad u Hrvatsku iako je imala lijepe poslovne ponude.

– Stručno osposobljavanje imala sam priliku odraditi u britanskom parlamentu u vrijeme mandata premijera Davida Camerona. Paralelno uz stažiranje u britanskom parlamentu, pohađala sam magisterij na King's Collegeu u Londonu, zahvaljujući dobivenoj stipendiji na natječaju britanskog FCO-a, takozvanoj Chevening stipendiji. Sama stipendija bila je namijenjena usavršavanju mladih s ciljem da stečeno znanje primijene za boljitak zemlje iz koje dolaze. Selekcijski postupak bio je iznimno zahtjevan i strog, kao i sam magisterij. Međutim, iskustvo koje sam stekla i kroz njihov obrazovni sustav, ali i rad u jednoj od najdinamičnijih političkih institucija u Europi, neprocjenjivo je. Nakon završetka magisterija ponuđena mi je konkretna pozicija za rad u njihovu sustavu, odlučila sam se vratiti. Željela sam stečena znanja i iskustva pokušati konkretno implementirati u cilju unaprjeđenja politike naše zemlje u djelokrugu posla kojim se bavim – govori danas o tom vremenu simpatična gospođa Barbara.

Nakon što je u Londonu usko surađivala s predstavnicima gospodarskih komora iz niza zemalja, investitorima, predstavnicima hotelske industrije, radila je na njihovu zakonodavnom okviru, te tako stekla širok opus političkih i poslovnih kontakata, što je danas od velike koristi na poslu glavne savjetnice ministra turizma.

– Konkretno, nakon dolaska u Ministarstvo turizma, naš ministar turizma, gospodin Cappelli, bio je prvi ministar koji je bio u službenom posjetu britanskoj državnoj tajnici za turizam u Londonu. Tom prigodom održao je sastanke i s njihovom nacionalnom marketinškom organizacijom Visit Britain, koja je pandan našem HTZ-u. Njihova iskustva su nam pomogla da danas, po uzoru na jednu od najboljih nacionalnih turističkih organizacija, i mi idemo u drugo čitanje novog Zakona o sustavu turističkih zajednica, koji će pridonijeti transformaciji našeg turističkog sustava i njegovoj učinkovitosti u skladu s postulatima moderne promocije i brendiranja – najavljuje nam sugovornica.

Na pitanje kako bi usporedila školovanje u Velikoj Britaniji i ono u Hrvatskoj, gdje radi i kao predavačica na visokom učilištu Aspira, prenoseći svoja znanja mladima, spremno odgovara kako je njihov obrazovni sustav postavljen dosta različito u odnosu na naš. Ono o čemu se zadnjih godina u vidu nove kurikularne reforme raspravlja od strane stručnjaka i javnosti u Hrvatskoj, Britanci već godinama provode, kaže nam. Kod njih se inzistira na kritičkom promišljanju, aktivnoj uključenosti u nastavne programe, interakciji, promišljanju o svemu o čemu vas uče.

Primjera radi, na ispitima se može imati sve moguće knjige, pristup internetu, ali to studentu neće pomoći da prođe ispit ako doista nije svladao materiju i način razmišljanja koji se traži.

– Na primjer, kada vas pitaju da pojasnite Adama Smitha i teoriju nevidljive ruke, oni će tražiti da se opredijelite za tezu zagovaratelja ili protivnika ekonomskog liberalizma, pronađete uporište za svoje promišljanje u drugim zagovornicima ili protivnicima neoliberalnog kapitalizma, kako biste potkrijepili tezu koju zagovarate. Usmeni ispiti izgledaju tako da tri dana prije ispita postavljate na interni web svoj kratki rad o nekoj od zadanih tema. Svi vaši kolege iz grupe dan prije moraju napisati esej o tome što ste iznijeli, zatim vas na usmenom najprije pitaju svi vaši kolege, a tek na kraju profesor. Gotovo sva sveučilista imaju softver za plagijate. Zbog toga se predajom svakog rada propitujete hoće li se ukazati zelena ili, ne daj Bože, crvena zastavica, koja znači da ste prepisali i koja vam jamči trenutačno izbacivanje – iznosi svoja studentska iskustva iz Londona Barbara Mesić, koja je nakon povratka u Hrvatsku mentorirala nekoliko studenata koji su bili kandidati za Chevening stipendiju i svi s kojima je surađivala uspješno su završili selekcijski proces.

Njihov sustav školovanja je više postavljen ciljano, tako da student postane stručnjak točno određenog područja, pojašnjava nadalje i odmah naglašava kako to nije kritika našeg obrazovnog sustava, koji, po njezinu mišljenju, zaista daje dobre temelje i široku opću kulturu studentima. No, kaže, sigurno je da ima prostora za napredak i vjeruje da će stručnjaci i u tom kontekstu postići konsenzus. Ono na čemu moramo inzistirati, kaže, jest obrazovanje mladih za tržište rada za koje ih pripremamo, i u tom smislu uska suradnja s našim gospodarstvenicima koji mogu biti od velike pomoći vrlo je važna. Oni mogu pomoći uspješnom usmjeravanju prema budućem tržištu rada kada ti mladi završe svoje obrazovanje.

Kako svoja iskustva i znanja naša sugovornica dijeli sa studentima kao predavač, pitamo je može li pristup studentima kod nas učiniti što sličnijem onome koji je isprobala u inozemstvu.

– Jedan od ključnih razloga zašto sam prihvatila poziv uprave Visokog učilišta Aspira za angažmanom predavača je njihov pristup prema studentima. Apsolutno nema nikakve razlike između onoga što sam doživjela u obrazovnom sustavu Velike Britanije i prakse koju provodimo na Aspiri. Za nas su naši studenti na prvome mjestu i to zaista nije floskula. Trudimo se sa studentima imati vrlo proaktivan pristup, odnos pun povjerenja. Cilj nam je da nas što više uključuju u proces učenja. Trudimo se maksimalno pripremiti ih za izazove s kojima će se susresti nakon završetka obrazovanja, prenijeti im što više praktičnog znanja. Teoriju istodobno pokušavamo učiniti što zanimljivijom. Povezujemo ih s budućim poslodavcima, a posjetili su i Svjetsku burzu turizma u Berlinu.

U svjetlu stalno prisutnih priča o tome kako mladi ne žele raditi u našem turizmu, zanimljivo je čuti iz prve ruke koliko su njezini studenti zainteresirani raditi u našem turizmu.

– Neovisno o smjeru koji su odabrali, svi mahom žele nastaviti karijeru u Hrvatskoj. Neki od njih su već pokrenuli vlastite biznise, poput specijaliziranih turističkih agencija, te nas predavače često znaju pitati i za konkretne savjete. Najponosniji smo što većina naših studenata odmah nakon završetka obrazovanja s lakoćom nalazi posao. Za nikoga od mojih studenata koji se trude nije mi problem napisati preporuku, ali ne samo to, nego i kontaktirati potencijalne poslodavce te dati i usmenu preporuku. Studij gastronomije uz znanja usko vezana uz kulinarstvo, podučit će studenta i svim drugim potrebnim menadžerskim vještinama, poput vođenja financija i drugih potrebnih znanja. Ono što rad na Aspiri za mene kao predavača čini posebnim jest iznimna motiviranost i kreativnost naših studenata. Nećete vjerovati da i nakon pet sati predavanja vrlo često znamo ostati još sat, dva dulje, raspravljajući o pitanjima koja su se nametnula kroz predavanja, pa se to često pretvori u prave debate.

Jedna od zanimljivih stvari kojima se naša sugovornica bavi jest i mentoriranje kolegicama koje žele unaprijediti poslovnu karijeru. Dio je Platforme žena mentorica, u kojoj pomaže različitom profilu žena i mladih djevojaka na njihovu poslovnom putu.

– To radim s posebnom emocijom i zadovoljstvom. Vrlo često su to situacije da one posjeduju sve potrebne kvalitete za uspjeh, ali samo im fali to malo da ih se potakne, da netko vjeruje u njih. Uvijek im naglasim da je bitno ne odustati, biti fokusiran na cilj te da je i svaki pad dio uspjeha. Puno žena u Hrvatskoj ima vlastitu viziju o pokretanju nekog posla, ali često zbog straha od ulaska u nešto nepoznato ili izostanka potpore okoline te ideje ostanu nerealizirane. Zato se uvijek trudim prenijeti im da nema odustajanja, da se i iz pada mogu izvući pouke, bitno je podignuti se i krenuti dalje. Predanost cilju u konačnici mora rezultirati uspjehom – mišljenje je glavne savjetnice ministra turizma.

S iskustvom u brendiranju, dio je Radne skupine za brendiranje pri Uredu predsjednice RH, pa je pitamo što Hrvatska može učiniti da u tom pogledu bude još prepoznatljivija, na što spremno komentira kako je fokus ne samo u turističkom kontekstu, nego na elementima koji najbolje odražavaju što je to autentično što možemo prenijeti cijelom svijetu.

– Nekakav logičan slijed koji se nameće je svijetu predstaviti Hrvatsku kao zemlju uspješnih start-upova, inovacija, poljoprivrede, ekologije, obrazovanja, kulture, dobrog dizajna, dobrih autohtonih proizvoda. Prvi test na kojemu ćemo imati priliku predstaviti Hrvatsku puno šire od turističkog konteksta je Expo Dubai 2020. Vlada je ministra turizma imenovala nacionalnim povjerenikom te poklonila povjerenje Ministarstvu turizma da vodi taj proces. Okupili smo dionike svih relevantnih ministarstava i predstavnike gospodarstva. Expo 2020. okupit će predstavnike 190 zemalja, bit će to najveća izložba do sada. U tijeku je natječaj za izradu idejnog rješenja i uređenja hrvatskog paviljona u Dubaiju koji je otvoren do 1. travnja. Interes je velik. Do 1. svibnja ćemo javnosti predstaviti odabrano rješenje.

Hrvatska će sudjelovati u Dubaiju s temom "Mobilnost uma", s ciljem brendiranja Hrvatske kao zemlje talentiranih i izvanrednih pojedinaca koji kontinuirano kroz povijest i danas pomiču granice na svim područjima djelovanja na svjetskoj razini, od Ruđera Boškovića, Nikole Tesle do danas Mate Rimca, Luke Modrića... – nabraja nam Barbara.

Uza sve te poslove, naša sugovornica je i predsjednica Povjerenstva za odabir direktora HTZ-a u inozemstvu, gdje je dosta žena na rukovodećim mjestima, baš kao i u cijelom turizmu. Ona to potvrđuje i kaže kako je u cijeloj turističkoj branši više žena, pa i u Ministarstvu i HTZ-u gdje su vodeći ljudi veliko povjerenje poklonili ženama kao prvim suradnicama, čije ideje i rad cijene.

– Mislim da su žene u turizam unijele jednu novu, humanitarnu notu u svakodnevni rad, pa smo tako inicirali ideju da se od spota "Ambasadori hrvatskog turizma", koji je najgledaniji promidžbeni uradak ikad u svijetu, izdvoji 500 tisuća kuna za napuštenu djecu, što su naši sportaši i umjetnici spremno podržali i odrekli se honorara. Isto tako smo humanitarnom revijom haljina s motivima turizma Hrvatske osigurali 300 tisuća kuna za autističnu djecu i to je neki naš ženski "dodir" (touch) koji dajemo turizmu.

Upravo biramo direktore predstavništva HTZ-a u Los Angelesu, Seulu i Londonu, pa bih voljela da nam se što više kvalitetnih ljudi javi za te odgovorne poslove na važnim tržištima za Hrvatsku – poziva zainteresirane naša sugovornica, između sastanaka, razgovora, sjednica, predavanja na fakultetu, mentoriranja i humanitarnog rada kojima su joj, uz obiteljske obveze, ispunjeni dani.