OSMRTNICE

ForumKAKO JE STVOREN?

Priča o Sumamedu, najvećem izumu hrvatske farmacije, koji se diljem svijeta daje kao jedan od potpornih lijekova za borbu protiv korona-komplikacija

Piše Tihana Marović/PSD

15. prosinca 2020. - 20:21

13343872

Nikola Vilić/Cropix

Dok cijeli svijet čeka na siguran, provjeren i učinkovit lijek koji će u potpunosti otkloniti sve tegobe koje uzrokuje koronavirus, vrijedi podsjetiti na azitromicin, antibiotik koji trenutno na zaraznim odjelima mnogih bolnica ublažava tegobe i sprječava određene komplikacije oboljelima od covida 19, piše Slobodna Dalmacija.

Prema tvrdnjama naših sugovornika preventivno ga u posljednje vrijeme daju i naši i strani liječnici kako zbog zaraze virusom SARS-CoV-2 (koji uzrokuje bolest Covid-19) ne bi došlo do komplikacija i posljedične bakterijske upale pluća.

Azitromicin nije lijek za koronu (nije antibiotik, nego virotik), ali može itekako pomoći kod bakterijske upale pluća koja se može razviti i dodatno otežati tijek bolesti. Čak se navodi i da povoljno djeluje na imunološki sustav.

Možda iz naziva (azitromicin) niste razaznali američku inačicu imena jednog od najpoznatijih antibiotika koji je 1981. razvio, široj javnosti premalo poznat i u domaćim školskim udžbenicima slabo zastupljen, tim hrvatskih farmaceutskih stručnjaka. Sad već možda pogađate, riječ je o Sumamedu, jednom od najprodavanijih lijekova, izumljenom u Plivinom Istraživačkom institutu, koji je na tržište stavljen u suradnji s farmaceutskim divom Pfizerom, najvećom svjetskom tvrtkom u području novih lijekova.

Azitromicin, donosno Sumamed, primjenjuje se kao vrlo učinkovit lijek za liječenje raznih bakterijskih infekcija gornjih i donjih dišnih puteva, infekcija kože i potkožnog tkiva, spolno prenosivih bolesti, infekcija želuca i dvanaestnika, upale zdjelice. Sve se više koristi i za prevenciju bakterijskih infekcija u djece i onih sa slabim imunitetom. Kako nam je potvrdio dr. Ivo Ivić, predstojnik Klinike za infektologiju splitskog KBC-a, bolesnicima oboljelima od covida-19 daje se u nedostatku radikalnijeg lijeka, kako bi se smanjio intenzitet upale, budući da ima i protuupalno djelovanje.

- Sumamed je antibiotik koji se koristi za liječenje bakterijskih infekcija i upala, atipičnih vrsta, no ne virusnih. Zna se da ima protuupalno djelovanje, dakle smanjuje intenzitet upale, ipak to je zanemarivo u usporedbi s nekim drugim učinkovitijim lijekovima, recimo kortikosteroidima. Budući da još uvijek nemamo djelotvorni lijek protiv covida, oboljelima dajemo Sumamed koji donekle pomaže, no samo u nedostatku radikalnijeg lijeka. Napominjem kako nema izravan učinak na virus - pojašnjava dr. Ivić.

Još od ožujka o Sumamedu se na svjetskoj razini špekuliralo kao o spasonosnom rješenju za pandemiju. Javno ga je hvalio američki predsjednik Donald Trump koji je na Twitteru, na samom početku pandemije, objavio kako bi kombinacija hidroksiklorokina, poznatog lijeka protiv malarije i upravo azitromicina mogla biti učinkovita u liječenju Covida-19. No, znanstvenici su bili mnogo oprezniji, nisu olako prihvatili Trumpovu tvrdnju o tome kako će upravo Sumamed biti jedna od najvećih prekretnica u povijesti medicine.

Naravno, nije Trump izmislio informacije o mogućoj učinkovitosti ta dva lijeka. Njegova izjava temelji se na iskustvima kineskih liječnika u tretiranju oboljelih u Kini, kao i na francuskoj studiji objavljenoj u časopisu International Journal of Antimicrobial Agents. Studija je pokazala da antimalarik hidroksiklorokin skraćuje i ublažava simptome Covida-19 te da su efekti najbolji kada se uzima u kombinaciji s antibiotikom azitromicinom, našim Sumamedom.

I baš kad smo pomislili kako imamo i mi svog konja za utrku u rješavanju pandemije, postalo je jasno kako treba provesti još popriličan broj istraživanja kako bi se nešto zaista konačno dalo zaključiti, jer navedena studija rađena je na malenom i nereprezentativnom uzorku. Jest da je riječ o antibiotiku širokog spektra, no kako točno djeluje na potpuno nov i stran virus, treba ispitati. Američki predsjednik nije farmaceutski autoritet, a nakon njegovog strmoglavog pada u javnosti, o Sumamedu kao mogućem lijeku za koronu u javnosti se prestalo glasnije govoriti.

Hoće li Sumamed možda ipak pomoći u izlječenju oboljelih od koronavirusa ili će prvenstvo pripasti nekim drugim lijekovima pokazat će vrijeme. Ako ništa drugo, Trumpov tweet trebao je potaknuti Hrvate da možda bolje promisle i promijene strategiju i politiku koju su do sada vodili prema najvećem hrvatskom farmaceutskom otkriću koje je olakšalo život milijunima.

Otkriće Sumameda sjajan je uspjeh, pa bi se u školama trebalo glasnije govoriti o tome kako je izum azitromicina među najvećim dostignućima hrvatske znanstvene povijesti, te kako predstavlja izniman doprinos znanosti, medicini i poboljšanju kvalitete života na globalnoj razini. Plivu je svrstao u red malobrojnih farmaceutskih tvrtki koje su otkrile novi lijek, a Hrvatsku, odnosno tadašnju Jugoslaviju, među jednu od devet zemalja u svijetu koje imaju vlastiti antibiotik!

Evo i imena koje bismo svakako trebali znati. Za nastanak Sumameda zaslužno je četvero znanstvenika dr. sc. Slobodan Ðokić, mr. sc. Gabrijela Kobrehel, dr. sc. Gorjana Lazarevski i dr. sc. Zrinka Tamburašev.

U organizaciji američke neprofitne organizacije ACS (American Chemical Society), strukovne udruge američkih kemičara i kemijskih inženjera, u Washingtonu je u kolovozu 2000. godine održana svečanost proglašenja “Heroja kemije 2000”. Za otkriće azitromicina, prvog predstavnika antibiotika azalida, priznanje su dobili upravo Slobodan i Gabrijela.

- Proglašavajući vas večeras herojima, mi prepoznajemo vaš kreativni duh, znanstveni talent, vašu posvećenost izvrsnosti, prepoznajemo korist koju su vaši proizvodi donijeli ljudima te korporativno vodstvo koje je poticalo vaša znanja i usmjeravalo vašu inovativnost. Vi ste heroji zbog svojih izvanrednih doprinosa znanstvenoj zajednici i ljudskom društvu u cjelini - riječi su kojima im je zahvalila znanstvena zajednica.

Zanimljivo je i kako se odigrala cijela priča nakon otkrića Sumameda. Prvo trebale su proći dvije godine dok se registrira u Beogradu. Zatim se u stručnim krugovima sve glasnije počelo pričati o piluli koja se pije pet dana za redom i koja ima izvrsne učinke na brojne zdravstvene teškoće, od respiratornih do urogenitalnih.

Zainteresiralo je to predstavnike Pfizera, pa su s Plivom 1986. potpisali ugovor koji je Pfizeru dao ekskluzivna prava za prodaju azitromicina na tržištima SAD-a i Zapadne Europe te Japana, dok je Plivi pripalo tržište centralne i istočne Europe. Nije to bilo besplatno, prema navodima nekih izvora, Pfizer je Plivi godišnje za taj ekskluzivitet plaćao između 500 milijuna do milijardu dolara. U rujnu 1988. registriran je kao Plivin originalni antibiotik, poznatiji pod zaštićenim imenom Sumamed.

Nesvakidašnje je i ime; "summa summarum medicinae" što znači zbroj svih znanja iz medicine, a upravo ono možda najbolje svjedoči o revoluciji koju je donio ovaj antibiotik. Kao lijek ima atribut izvornog hrvatskog proizvoda, no 2005. izgubljeno je patentno pravo i može ga proizvoditi bilo koja kompanija na svijetu.

Spora administracija

U rujnu 1988. godine registriran je PLIVIN originalni antibiotik, azitromicin, poznatiji pod zaštićenim imenom Sumamed® .

Pa je tako i dr. sc. Ivana Klinar opisala kako je tekao put proizvodnje i slave Sumameda.

- Azitromicin je stigao iz naših laboratorija. Skupina istraživača-znanstvenika iz PLIVE, dr. sc. S. Đokić, mr. sc. G. Kobrehel, dr. sc. G. Lazarevski i dr. sc. Z. Tamburašev, stvorila je 1981. godine novi antibiotik pod nazivom azitromicin, po svemu različit od ostalih do tada primjenjivanih antibiotika (2, 3).

Pfizer, jedna od najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija, preuzela je 1987. godine licenciju za proizvodnju i komercijalizaciju proizvoda (2 – 4). Registracija PLIVINA proizvoda nije išla glatko jer do tada u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji nije bio registriran nijedan originalni domaći proizvod s vlastitom registracijskom dokumentacijom koju smo u to vrijeme i osobno nosili sa svim iskopiranim test-listama pojedinih bolesnika na Saveznu komisiju za lijekove u Beograd.

Nakon svih teškoća u samoj registracijskoj proceduri tijekom koje je lijek nekoliko puta skidan s „dnevnog reda“ sjednice dobili smo odobrenje za stavljanje lijeka u promet i krenula je promocija azitromicina. Bili smo svjesni da to neće biti lagan posao jer se lijek znatno razlikovao od ostalih do tada primjenjivanih antimikrobnih lijekova (1).

Odmah nakon registracije, 1. listopada iste godine, održan je i prvi internacionalni Simpozij o Sumamedu® u Zagrebu koji je ujedno označio i početak promocije ovog lijeka. Azitromicin je predstavljen kao prvi predstavnik azalidnih antibiotika, kemijskom strukturom vrlo sličan makrolidima, ali s izuzetnim farmakokinetskim osobinama i širim antimikrobnim spektrom, osobito na neke gram-negativne mikroorganizme. Male promjene u molekuli eritromicina A, umetanje metiliranog dušika u laktonski prsten, uzrokovale su velike promjene u farmakokinetici, višoj koncentraciji lijeka na mjestu infekcije, boljoj resorpciji i antimikrobnom spektru djelovanja (2, 4, 5).

Simpozij je vodio glavni istraživač Sumameda®, PLIVIN vanjski suradnik, infektolog, prof. dr. sc. Slavko Schönwald, a sudjelovali su i predstavnici Pfizera koji su od samih početaka pomagali u razvoju lijeka i u predstavljanju prvih kliničkih istraživanja na svjetskim kongresima.

Osobine azitromicina upućivale su na to da se radi o po svemu jedinstvenom antibiotiku:

• izvrsna učinkovitost na najčešće uzročnike infekcija

• ciljano djelovanje na mjestu infekcije

• jednostavnost primjene

• odlična podnošljivost.

Uz pomoć licencijskog partnera Pfizera potvrđeno je da postiže visoke koncentracije u tkivima, posebno u inficiranima, a zbog duge polueliminacije može se primjenjivati kratko i jednostavno uz postizanje učinkovitih koncentracija na mjestu infekcije dovoljno dugo vremena.

Sumamed® je izazvao pravu revoluciju u liječenju antibioticima i postao jedan od najuspješnijih lijekova u svijetu te uvrstio PLIVU u red malobrojnih farmaceutskih kompanija koje imaju vlastiti lijek, a Hrvatsku među devet zemalja koje imaju i vlastiti antibiotik.

Otkriće Sumameda® najveći je događaj u povijesti PLIVE i hrvatske farmaceutske industrije, piše dr. Klinar.

Kako je sve teklo...

Kako je sve teklo od 1988. godine do danas?

• Ljeto 1988. godine – prva registracija Sumameda® (kapsule od 250 mg, primjena u odraslih tijekom 5 dana).

• Zima 1991. godine – registracija pripravaka za djecu, novog oblika (tablete od 500/125 mg, sirupi od 100 mg u 5 ml i 200 mg u 5 ml) i novih indikacija (spolno prenosive bolesti i infekcije kože i mekih tkiva – 1 gram).

• Proljeće 1994. – registracija novog, jednostavnijeg režima doziranja – jedanput na dan/3 dana i nove indikacije (Erythema migrans – prvi stadij lajmske borelioze u dvostrukoj dozi od 3 grama tijekom 5 dana).

• Proljeće 1997. godine – registracija nove indikacije – infekcija želuca i dvanaesnika uzrokovana Helicobacterom pylori – 1 g na dan, u kombinaciji s antisekretornim lijekom i ostalim lijekovima.

• Jesen 1999. godine – registracija injekcijskog oblika Sumameda® od 500 mg za teže infekcije.

• Proljeće 2007. godine – registracija nove indikacije – akne – u ukupnoj dozi od 6 g, i to nakon početne doze od 1,5 grama tijekom 3 dana kao pulsna tjedna terapija sljedećih 9 tjedana.

• Proljeće 2010. godine – Sumamed® sirup XL – nova formulacija, stalni rad na poboljšanjima okusa sirupa radi lakšeg uzimanja i bolje suradljivosti.

• Zima 2015. godine – registracija nove indikacije – liječenje kroničnoga klamidijskog prostatitisa. U liječenju kroničnog prostatitisa uzrokovanog Chlamydiom trachomatis ukupna doza Sumameda® iznosi 4,5 grama, a primjenjuje se u dozi od 500 mg na dan 3 dana tijekom 3 tjedna (1,5 grama na tjedan).

• Jesen 2018. godine – Sumamed® u obliku tableta od 500 mg i 1000 mg za oralnu suspenziju, piše u radu "SUMAMED® 30 godina – Kako je počela promocija PLIVINA originalnog antibiotika?", dr. sc. Ivane Klinar.

I kod gripe se daje

Svojedobno je dr. Anamarija Bekavac, splitska liječnica obiteljske medicine, za 'Slobodnu' rekla kada se propisuje Sumamed.

- Po smjernicama HZZO-a smijemo ga propisivati samo kod upale pluća ili kad je pacijent alergičan na penicilin - kaže doktorica, te napominje kako je azitromicin rezerviran samo za upale pluća koje nastaju nakon što imunološki sustav neadekvatno reagira na uzročnika, najčešće virus.

- I te se upale pluća mogu javljati i kao posljedica gripe, što sam više puta vidjela ove godine kod svojih pacijenata. I da, dobili su azitromicin u kombinaciji s još jednim antibiotikom. - upozoravala je dr. Bekavac.

Dr. Alemka Markotić je na proljeće dodatno pojasnila.

- Sumamed je naš patent i proizvod hrvatske pameti. On, osim što djeluje na bakterije, djeluje i na imunološki sustav, može ga dodatno modulirati. Javljaju se promišljanja da Sumamed može pozitivno utjecati u suzbijanju koronavirusa, ali takva promišljanja nisu znanstveno utemeljena. On može djelovati protuupalno, ali zasigurno će oko ovoga biti dodatnih istraživanja - istaknula je.

#SUMAMED #AZITROMICIN