Krešimir Bagarić (38), vjeroučitelj Osnovne škole “Matija Gubec” na Knežiji, koji je u petak navečer završio u Remetincu zbog optužbi da je na satu vjeronauka 29. studenoga djeci, među ostalim, govorio kako bi trebalo objesiti bivše predsjednike države Ivu Josipovića i Stipu Mesića te ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić, i hvalio osuđenoga ratnoga zločinca, na ispitivanju u policiji i Državnome odvjetništvu branio se šutnjom.
Državno odvjetništvo za njega je tražilo pritvaranje zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i ponavljanja djela, no sudac istrage zagrebačkoga Županijskoga suda pritvor je odredio samo zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. Navodno je u pitanju samo jedan svjedok, a riječ je o djelatnici škole.
Snimak kao dokaz
Naime, prema neslužbenim informacijama do kojih smo došli, djeca koja su 29. studenoga prisustvovala satu vjeronauka za sada nisu među svjedocima, no snimka Bagarićeva govora, koju je pak snimilo jedno od djece, a koja je objavljena u medijima, bit će dokaz u postupku protiv Bagarića. Ovu informaciju pak tijekom vikenda nije bilo moguće provjeriti, a Bagarićev odvjetnik nije nam odgovarao na telefonske pozive.
Budući da je Bagariću pritvor određen samo zbog opasnost od utjecaja na jednoga svjedoka, sudac istrage odredio mu je “samo” 15 dana istražnoga zatvora, a ako u tom roku tužitelji ne ispitaju svjedoka, Bagarića će pustiti na slobodu. Može se očekivati da će se i obrana i tužiteljstvo žaliti na odluku o pritvaranju, a o svemu će odlučivati izvanraspravno vijeće suda.
Jaki argument
Također, kako smo neslužbeno doznali, odvjetnik Krešimira Bagarića obrazložio je na ročištu na kojemu pred istražnim sucem protivio određivanju istražnoga zatvora njegovome klijentu kako je snimka koju je jedan od učenika snimio mobitelom nezakonit dokaz. Riječ je o svakako pravno vrlo zanimljivome i ozbiljnome argumentu, a bit će zanimljivo vidjeti hoće li kasnije u tijeku postupka sud osporiti zakonitost snimke koje su učenici snimili mobitelom. Naime, snimka u kojoj je osoba snimana bez njezinoga znanja i pristanka trebala bi po dosadašnjoj praksi i zakonu predstavljati nezakoniti dokaz. Jedini izuzetak mogao bi biti tzv. treći stavak 10.članka ZKP koji govori da dokazi u iznimnim situacijama mogu postati zakoniti, no mora se raditi o iznimnome teškome djelu iz nadležnosti Županijskoga suda.
U konkretnome slučaju radi se o kaznenome djelu iz Općinske nadležnosti. Općinsko državno odvjetništvo Bagarića tereti zbog kaznenoga djela javnoga poticanja na nasilje i mržnju, a prema priopćenju tužiteljstva, Bagariću se na teret stavlja da je “svjestan svog utjecaja i autoriteta kao nastavnik, u nakani izazivanja netrpeljivosti i spremnosti na nasilno ponašanje prema pripadnicima srpske nacionalnosti i muslimanske vjeroispovijesti, podučavajući djecu kao vjeroučitelj iznosio diskriminatorne stavove te iskazivao prijezir i nesnošljivost prema pripadnicima spomenute nacionalnosti i vjeroispovijesti”.
Do tri godine
Za spomenuto kazneno djelo zakon propisuje kaznu do tri godine zatvora. Dakle hoće li navedena snimka moći opstati kao dokaza u postupku protiv Bagarića jako je upitno.
Do sada je Vrhovni sud, koliko je poznato, ozakonjenje inače nezakonitih dokaza dopustio u dva slučaja a u oba se radilo o predmetima iz nadležnosti Uskoka. U prvome slučaju radilo se o slučaju vukovarskoga gradonačelnika Željka Sabe gdje je zakonitost korištenja dokaza opravdana time što se radilo o djelu kupovine mandata te želji da se izmjeni izvornu biračka volju građana Vukovara “što je predstavljalo izrazitu prijetnju demokraciji”.
Drugi slučaj bio je u tzv. akciji Border odnos prodaji hrvatskih putovnica istaknutim pripadnicima balkanskoga podzemlja.