Trebala je to biti jedna od najvećih reformskih priča u povijesti strukovnog obrazovanja. Sustav u kojemu su u školskim radionicama zjapili još strojevi iz socijalizma, napokon se trebao dignuti iz pepela, a škole transformirati u moderne centre koji će na tržište "izbacivati" radnike čije vještine odgovaraju potrebama vremena.
Riječ je o projektu regionalnih centara kompetentnosti (RCK), srednjim strukovnim školama od kojih je prvih 25 tu titulu ponijelo u srpnju 2018. godine. Ono što je u toj priči najvažnije jest da je novac za ovaj projekt osiguran u dvama europskim fondovima (Europski socijalni fond/ESF i Europski fond za regionalni razvoj/ERDF) u iznosu od 1,3 milijarde kuna!
Od prosinca prošle godine, nakon što su imenovane škole pripremile i razradile projekte uspostave i funkcioniranja prema modelu RCK-a, teče proces potpisivanja ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava, a ona će se isplaćivati u etapama sve do 2023. godine, kada RCK-ovi u potpunosti trebaju profunkcionirati. Škole su također, na temelju popisanih ugovora, dobile i predujmove kako bi posao krenuo.
Sporan način obračuna
Na žalost, cijela je priča zapela na, činit će se na prvi pogled, banalnoj administrativnoj "sitnici". Naime, Ministarstvo znanosti i obrazovanja za cijelo ovo vrijeme nije definiralo način isplate novca osobama koje su škole izabrale (ili će odabrati) za rad na projektu uspostave RCK-a.
Izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u srpnju 2018. godine uvršten je članak 99.a, prema kojemu ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na projektu Europske unije ili fondovima Europske unije (što projekt RCK jest) ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, uz pripadajuće doprinose poslodavca. Radniku školske ustanove, na temelju tog članka, za 30 posto se uvećava plaća, ali samo za onaj dio radnog vremena provedenoga na poslovima na projektu.
Način obračuna i isplate plaće u skladu s tim člankom, čini se, predstavlja nepremostiv problem Ministarstvu znanosti i obrazovanja, koje do danas nije definiralo model za isplatu takvih uvećanih plaća osobama iz škola, od kojih neki proteklih mjeseci već rade na projektu RCK te su ostali zakinuti i za nekoliko tisuća kuna. Neki idu dotle da upozoravaju kako bi zbog svega golemo ulaganje od 1,3 milijarde kuna europskog novca moglo biti ugroženo.
– Nakon što smo u veljači ove godine potpisali prvi ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava iz Europske unije, to jest prvih 30 milijuna od ukupno 56 milijuna kuna koje trebamo dobiti za projekt RCK, već od 1. ožujka angažiran je projektni tim za realizaciju i uspostavu centra kompetentnosti od pet ljudi. Sukladno pravilima projekta, angažirani mogu biti vanjski članovi te djelatnici škola, a mi smo zasad odredili dva naša djelatnika koji su ostavili posao u školi ili djelomično rade na projektu RCK.
Međutim, do danas im ne možemo isplatiti uvećani iznos plaće jer Ministarstvo obrazovanja nije Fini za to dostavilo pisanu suglasnost, pa oni od ožujka do danas imaju primanja kao da i nisu radili na projektu – kaže Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole u Čakovcu, RCK za područje strojarstva, u kojoj je na dodjeli ugovora o nepovratnom europskom novcu u veljači nazočan bio i premijer Andrej Plenković.
Dokazi o uplati
Blažeka je i član Nacionalnog vijeća za strukovno obrazovanje, kojemu je na čelu Vlado Prskalo, bivši pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, te ističe kako su od sjednice u travnju ove godine u više navrata i na tome vijeću ravnatelji upozoravali na potrebu žurnog donošenja modela definiranja isplate plaća za rad u RCK-ovima.
– Da bi moj profesor dobio uvećani iznos od 30 posto za dio vremena koji radi na projektu RCK, potrebno je u aplikacijama COP-a (centralnog obračuna plaća) napraviti jedan konto, odnosno, reći ću jednostavnije, postoji opcija gdje bi računovođa iz škole trebao upisati uvećani iznos, a MZO onda Fini dati pisanu suglasnost da se taj uvećani iznos isplati. To je pet minuta posla. Tko to koči, ne znam – kaže Blažeka, dodajući kako njegov profesor zbog toga gubi oko tisuću kuna mjesečno na plaći.
– To su možda mrvice u odnosu na 1,3 milijarde kuna, ali ljudi se osjećaju izigranima. Tek je početak projekta i zato je važno odmah upozoravati na ovo. U našoj bi se školi u drugom dijelu trebalo uključiti još dvadesetak profesora. To su najbolji ljudi iz sustava obrazovanja u kojemu se sada radi baza za idućih deset godina. Kako će oni biti motivirani za taj rad kad je već sada ovako? – pita se Blažeka, ističući kako je apsurd kočenja to veći jer će se tijekom realizacije projekta uvećani novac koji sada treba isplatiti nastavnicima iz državnog proračuna ionako iz projekta vratiti u proračun nakon što škole kontrolnim agencijama SAFU te DEFCO dostave dokaze o uplati.
– Zasad nismo nikoga zaposlili, a predvidjeli smo u ovoj fazi deset ljudi, od kojih osam iz kolektiva. Budžetirane su osobe na projektu koji je potpisan u lipnju, dok u petak trebamo potpisati drugi ugovor vezano uz radove na infrastrukturi. To je toliko opsežan projekt u kojemu ne možemo govoriti o malim angažmanima, jer će naši djelatnici trebati na projektu RCK raditi sto posto, u punom radnom vremenu. Kako im ja sada mogu reći "hajde ti radi na centru kompetentnosti", a ne znam kako će mu to biti plaćeno. Pa u ponedjeljak počinje nastava – govori Ivo Bilić, ravnatelj Turističko-ugostiteljske škole iz Splita, koja je imenovana centrom kompetentnosti u području turizma i ugostiteljstva.