Prvi put otkad se rade mjerenja na vrhu Grenlanda pala je kiša, a ne snijeg.
Temperature na grenlandskom vrhu, na 3200 metara nadmorske visine, ovaj su vikend porasle iznad nule, što je nažalost, sve češći slučaj. U zadnjih deset godina dogodilo se to već treći put, a topliji zrak sad je prvi put izazvao i veliku kišu. Na ledenu ploču sručilo se čak 7 milijardi tona vode.
Kako izvještava CNN riječ je o najvećoj količini oborina na ledenoj ploči od početka mjerenja, od 1950. godine, a u nedjelju je količina izgubljene ledene mase bila sedam puta veća od normalne za ovo doba godine.
Kako klimatske promjene, uzrokovane ljudskim aktivnostima, zagrijavaju planet, gubitak leda se stalno povećava. Prema izvješću UN-a o klimi objavljenom ovog mjeseca, sagorijevanje fosilnih goriva dovelo je u posljednja dva desetljeća do topljenja Grenlanda. Nedavna studija objavljena u časopisu „Cryosphere“ otkrila je da je Zemlja izgubila nevjerojatnih 28 bilijuna tona leda od sredine 1990-ih, od kojih je veliki dio bio s Arktika, uključujući grenlandski ledeni pokrivač.
Jennifer Mercer, voditeljica programa Ureda za polarne programe pri Nacionalnoj zakladi za znanost, smatra da će kiša trajno utjecati na svojstva snijega, stvarajući koru koja će apsorbirati više sunčeve energije, sve dok je snijeg ne zatrpa. „Ova kiša koja je pala bit će vidljiva u zapisima ledene jezgre u budućnosti, tvrdi Mercer.
Hrskavi površinski sloj također bi mogao biti barijera koja sprječava istjecanje otopljenog leda prema dolje, što bi moglo poplaviti površinu ledene ploče i pokrenuti otjecanje na višim nadmorskim visinama.
"Sve ovo što se događa u zadnjih deset godina, od naglog topljenja leda, jakih vjetrova, a sad evo i kiše izvan je obrasca onoga što se smatra normalnim, potvrdila je Mercer.
Posebno zabrinjava što je učestalost takvih vremenskih ekstrema sve češća.
S Grenlanda je 2019. u more otišlo oko 532 milijarde tona leda. Tijekom te godine srpanjski toplinski val uzrokovao je da se gotovo cijela površina ledene ploče počne topiti. Globalna razina mora zbog toga je trajno porasla za 1,5 milimetara.
Ted Scambos, znanstvenik iz National Snow and Ice Data Centra Sveučilišta Colorado, za CNN je kazao kako ovo što se događa nije samo jedno vruće desetljeće ili dva takva u lutajućoj klimi. "Prelazimo pragove koje nismo prešli tisućljećima, i iskreno, to se neće promijeniti sve dok ne promijenimo ono što radimo klimi, rekao je Scambos za CNN.
I drugi neobični događaji postali su češći. Tako su znanstvenici ispričali da im je do stanice Summit, došao medvjed što je također vrlo neobično jer polarni medvjedi žive u obalnim područjima gdje lako mogu pronaći hranu.
„Medvjed je pješačio nekoliko stotina milja u unutrašnjost preko ledene ploče. U posljednjih pet godina, tri su polarna medvjeda viđena visoko na grenlandskoj ledenoj ploči, navela je Mercer.