CROPIX
Iako su se 90-ih godina na raskošnim aukcijama humanitarne zaklade koju je utemeljila Ankica Tuđman, supruga prvoga hrvatskog predsjednika, poduzetnici i političari borili tko će platiti više za koju sliku nekog hrvatskog umjetnika ili bistu Franje Tuđmana, danas ta zaklada posluje s milijunskim gubicima. Godinu 2016. završila je s gubitkom od 2,2 milijuna kuna, a 2015. s manjkom od 1,1 milijun kuna - piše Jutarnji.hr.
Unatoč gubicima i tome da su poduzetnički pothvati članova obitelji Tuđman uglavnom “izdahnuli”, humanitarna zaklada koju je 1991. godine pokrenula Ankica Tuđman - iako je i oko toga bilo kontroverzi te je pedijatar iz Amerike krajem 90-ih dao intervju tjedniku Nacional tvrdeći da su oni pravi osnivači organizacije “Spasite djecu Hrvatske” koja je poslije postala Humanitarna zaklada za djecu Hrvatske - danas ima imovinu veću od 40 milijuna kuna. Riječ je o financijskoj imovini, i to o 15,8 milijuna kuna na računu u banci te o 24,8 milijuna kuna depozita (prema financijskom izvješću za 2016. godinu). Osim milijunske imovine, Zaklada koristi i niz atraktivnih nekretnina: četiri prostora na korištenje dala joj je sama država, bez naknade i na neograničeno razdoblje, te poslovni prostor na samom Trgu bana Josipa Jelačića koji im je “zahvaljujući sponzorstvu”, kako navode na svojoj internetskoj stranici, ustupila osiguravajuća kuća Croatia osiguranje. Sudeći prema toj imovini, Zaklada spada među 26 zaklada u Hrvatskoj s imovinom većom od milijun kuna, a ukupno ih ima više od 240. U Ministarstvu državne imovine rekli su nam da su Zakladi “temeljem odluke Povjerenstva za imovinu Vlade Republike Hrvatske” dodijeljeni spomenuti prostori, i to u vrijeme Vlade Jadranke Kosor.
“Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom 2011. godine potpisao je s Humanitarnom zakladom za djecu Hrvatske ugovor o davanju nekretnine na korištenje. Humanitarnoj zakladi za djecu Hrvatske dodijeljene su nekretnine u vlasništvu države na korištenje”, odgovorili su nam iz Ministarstva Gorana Marića te nabrojali prostore: “dva poslovna prostora u uličnom prizemlju stambeno-poslovne zgrade (svaki površine 21 četvorni metar), četverosobni stan na prvom katu ulično stambeno-poslovne zgrade veličine 98 četvornih metara te poslovni prostor površine 126,4 četvorna metra u prizemlju i podrumu zgrade”.
Goran Mehkek / CROPIX
Galerija Humanitarne zaklade za djecu Hrvatske.
Na neodređeno vrijeme
“Prostori se koriste na neodređeno vrijeme, bez naknade”, dodali su. Riječ je o prostorima u zgradi u takozvanoj Željezničkoj koloniji na Trgu Augustina Kažotića 1. Poslovni prostori u prizemlju stoje derutni, jedan je zatvoren roletama pa se izvana uopće ne vidi što je unutra, a drugi je otvoren te se vidi derutan i zapušten prostor. U Zakladi kažu da te poslovne prostore koriste kao skladišta. Na čelu Zaklade je kći Ankice Tuđman, Nevenka Tuđman, koja se svojedobno okušala u poduzetničkim vodama, ali je posao ugasila kad je završila na sudu. Protiv nje vodio se dugogodišnji sudski spor u kojem je u konačnici oslobođena optužbe da je “koristila svoj društveni položaj i ugled te bivšem poslovnom partneru namještala poslove i za to dobivala proviziju”. Nevenka Tuđman je danas predsjednica Zakladne uprave te upravlja Zakladom, odnosno, objašnjavaju u Zakladi, “utvrđuje program rada i planove te odlučuje o raspodjeli sredstava”. “Predsjednica i ostali članovi Zakladne uprave ostvaruju kontakte s potencijalnim donatorima i nadziru rad Zaklade”, objašnjava ravnateljica Zaklade Andreja Majerović te dodaje: “Gospođa Ankica Tuđman je jedna od osnivačica Zaklade i bila je vrlo aktivna u radu do 2014. godine, a otad je počasna predsjednica”. Na pitanje kako to da im je država dodijelila toliko prostora, ravnateljica Andreja Majerović odgovara da su te prostore dobili u zamjenu za prostore kojima su se prije koristili.
Goran Mehkek / CROPIX
Galerija Humanitarne zaklade za djecu Hrvatske.
“Prostor od ukupno oko 250 četvornih metara na Trgu Augustina Kažotića 1 dodijeljen je Zakladi odlukom Povjerenstva za imovinu Vlade RH, a u zamjenu za 380 četvornih metara prostora koji smo dotad koristili, a iz kojeg smo se morali iseliti”, kaže ravnateljica. Riječ je o prostoru, odnosno o cijeloj zgradi na Pantovčaku kojim se Zaklada prije koristila. Ravnateljica nadalje objašnjava da su im sponzori na korištenje dali i prostor na samom Jelačićevu trgu.
“Vlasnik prostora u kojem je Galerija na Jelačićevu trgu jest Croatia osiguranje koje nam je prostor ustupilo na korištenje, uz obvezu plaćanja režijskih troškova”, izjavila je ravnateljica Majerović.
Pitali smo je stoga zašto u financijskom izvješću za 2016. godinu stoji da je “Zaklada u najmu poslovnog prostora na Trgu Augustina Kažotića 1 koji je u vlasništvu Grada Zagreba” kad prostor nije u gradskom vlasništvu i nisu u najmu, nego su dobili nekretnine na korištenje bez naknade.
“Prostor je Humanitarnoj zakladi za djecu Hrvatske dodijelilo Povjerenstvo za imovinu Vlade RH, na korištenje bez naknade, uz obvezu podmirivanja svih režijskih troškova koje plaćamo Gradu Zagrebu”, odgovara Majerović. Pitali smo i iznajmljuju li neke prostore, no ravnateljica to demantira i kaže da su u tim prostorima “smještena njihova skladišta”.
“Niti jedan od tih prostora ne iznajmljujemo jer su nam potrebni za skladište”, ponavlja ravnateljica Majerović te dodaje da se prihod koji se spominje u financijskom izvješću, a ostvaruje se od najma, odnosi na “naknadu koju dobivaju za bankomat postavljen na Galeriji na Trgu bana Jelačića 12”.
“Tim sredstvima pomažemo devetero djece mjesečno”, ističe ravnateljica Majerović te nastavlja da Zaklada od osnivanja 1991. godine pa sve do danas “djeluje na jednakom načelu: pronalaženje darovatelja za pomoć djeci, usmjeravanje i raspodjela pomoći”, a od 1999. godine također prodaju umjetnine u Galeriji zaklade.
“Osim djece razvojačenih nezaposlenih branitelja Domovinskog rata, Zaklada pomaže i djecu iz mnogočlanih obitelji koje su lošeg materijalnog stanja. Mjesečnu novčanu pomoć do danas je primilo više od 15.500 djece i 200 studenata. Svaka obitelj koja se obrati Zakladi za pomoć, dostavlja dokumente iz kojih vidimo njihovo materijalno stanje. Na osnovi dobivenih informacija utvrđuju se potrebe i prioriteti te sastavlja plan pružanja pomoći. Djeca primaju po 300 kuna mjesečno, a studenti 1000 kuna mjesečno. Osim mjesečne pomoći, djeci pomažemo i na druge načine”, navodi ravnateljica.
Goran Mehkek / CROPIX
Sjediste Humanitarne zaklade za djecu Hrvatske.
Provjera podataka
Pitali smo Ministarstvo branitelja imaju li suradnju s humanitarnom zakladom, ali rekli su nam da “ne surađuju s Humanitarnom zakladom za djecu Hrvatske”.
“Nemamo uvid u način rada i postupanja spomenute zaklade i nismo nikakva sredstava isplaćivali navedenoj zakladi”, stoji u odgovoru Ministarstva koje predvodi Tomo Medved. Rekli su nam da bilježe “zadnje obraćanje navedene zaklade prema tadašnjem Ministarstvu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, i to krajem 2002.”.
“Tada je Zaklada tražila provjeru podataka o djeci hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su bili korisnici njihovih stipendija u smislu ostvarivanja materijalnih prava iz tadašnjeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, s obzirom na to da su nastojali svoju pomoć usmjeriti prema djeci nezaposlenih razvojačenih hrvatskih branitelja, samohranih roditelja i višečlanih obitelji s petero i više malodobne djece. Ministarstvo je podatke dostavilo Zakladi u siječnju 2003. godine i otad nemamo više informacija o radu ove zaklade”, stoji u odgovoru Ministarstva branitelja.
Zaklada je 90-ih godina privlačila pažnju glamuroznim aukcijama na kojima su nastupali poznati izvođači, a poduzetnici i političari plaćali i po nekoliko desetaka tisuća njemačkih maraka za umjetnine. Mediji su tada propitivali isplaćuje li se Zakladi novac iz državnog proračuna pa se na stranicama Wikipedije o Zakladi navodi kako “nije primala pomoć iz državnog proračuna”. No, 2015. godine su ipak dobili novac iz državnog proračuna.
“Ministarstvo socijalne politike i mladih je 2015. godine raspisalo poziv za prijavu projekata usmjerenih borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti na koji smo se prijavili. Za odobreni projekt smo dobili 157,5 tisuća kuna, što je i prikazano u financijskom izvješću”, kaže ravnateljica Majerović.
Gubitak u poslovanju Zaklade je posljednjih godina nastao jer se, kako ističe ravnateljica Majerović, smanjuje broj donatora.
Goran Mehkek / CROPIX
Sjediste Humanitarne zaklade za djecu Hrvatske
“Unatoč tome, svaki mjesec pomoć primi tisuću djece. Novac isplaćujemo od prikupljenih donacija, a manjak pokrivamo iz prije stečenih vlastitih sredstava”, objašnjava ravnateljica Majerović koja na pitanja o poslovanju za 2017. nije ništa konkretno odgovorila, samo je objasnila da je “završni račun predan” te da je javna objava revizije obavezna za neprofitne organizacije čiji je ukupni prihod u prethodnoj godini bio veći od tri milijuna kuna. “Kako nismo ostvarili toliki prihod, nije bila obavezna javna objava revizije”, kaže.
Posljednje dostupno izvješće Zaklade je ono za 2016. iz kojega se vidi da su te godine ostvarili prihod od ukupno dva milijuna kuna, i to: od prodaje robe 343,4 tisuće kuna, od financijske imovine (kamate) 640 tisuća kuna te od donacija oko milijun kuna. U izvješću također navode da su u odnosu na prethodnu godinu prihodi pali 40 posto jer su 2015. ostvarili prihod od 3,4 milijuna kuna.
Tri oporučne donacije
Razlog je ovog pada u smanjenju kamata na oročena sredstva i padu prihoda od donacija. Donacije su bitno smanjene zato što je smanjen broj sponzora. U 2016. je isplaćeno ukupno 11.357 pojedinačnih pomoći, što prosječno mjesečno iznosi 946 pomoći”, navodi se u izvješću. Istodobno Zaklada nije smanjila rashode za donacije pa je te godine ukupno ostvarila rashode u visini od 4,2 milijuna kuna. Zaklada ima tri zaposlena te angažirane volontere i rashodi za radnike te su godine iznosili 346,8 tisuća kuna.
“Negativna razlika između prihoda i rashoda u iznosu od 2,2 milijuna kuna kao manjak prihoda nad rashodima smanjila je vlastite izvore (saldo fonda)”, navodi se u izvješću u kojem evidentiraju i zalihe Zaklade vrijedne 697,3 tisuće kuna. Riječ je o “zalihama koje se vode po nabavnoj cijeni doniranih artikala (grafike, replike, suveniri, čestitke, razglednice”), a prodaju se u Galeriji Zaklade. Na internetskim stranicama Zaklade navodi se da “ostvareni prihod u Galeriji, kao i sve donacije ulaze u fond Zaklade za isplatu pomoći”. Kao svoje najveće i najvjernije sponzore od samog početka na internetskim stranicama ističu “Privrednu banku Zagreb d.d. i Kraš d.d.” te nadalje navode da “pored onih koji uplaćuju pomoć na ime djeteta putem računa u PBZ-u, ima mnogo jednokratnih donacija iz Hrvatske i inozemstva, zatim prihoda od nekoliko koncerata održanih u Zagrebu i Njemačkoj, donacija od sportske priredbe, dražba slika te prodajnih izložaba originala i grafika u Zagrebu, Njemačkoj, Francuskoj i Americi”.
“Zaklada je dobila i tri oporučne donacije”, ističu na svojoj stranici te navode: “Akademska slikarica Tonka Petrić - 480 originala (od kojih je oko 100 ulja na platnu), Ivan Fabijanić iz Rijeke dao je 45 tisuća američkih dolara te Ivana Domanik iz Zagreba je donirala 169 tisuća kuna”. Zahvaljuju i na “sponzorstvu Croatia osiguranja”.
“Uz pomoć mnogih sponzora koji su obnovili ovaj devastiran prostor, za koji sada možemo reći da je jedan od najljepših prostora na Trgu, omogućena nam je prodaja navedenih artikala uz još mnogo drugih - vezanih za hrvatsku kulturnu baštinu i likovnu umjetnost.” Kažu da se način djelovanja Zaklade nije mijenjao od vremena kad je u njoj aktivna bila i sama Ankica Tuđman te najavljuju nastavak rada. “Tražimo nove donatore, pratimo raspisane natječaje za donacije, organiziramo humanitarne akcije, organiziramo izložbe u galeriji. Umjetnine dobivamo od autora s kojima surađujemo dugi niz godina...”, zaključuje ravnateljica Majerović.
