Putin već debelo kasni s govorom koji je najavio, ruski mediji više ne mogu doći do njegovog glasnogovornika. General objašnjava: ‘U Kremlju je kaos‘

 Ruski predsjednik Vladimir Putin večeras oko 19 sati trebao bi se obratiti naciji u vjerojatno najvažnijem govoru vezanom uz ratu Ukrajini (koji Kremlj i dalje zove specijalnom vojnom operacijom, op.a.) od početka ruske invazije, piše Jutarnji list. 

NOVO

21:20 - Nexta navodi kako je kremaljski propagandni medij Russia Today maknuo najavu Putinova govora sa svoje web stranice, a kažu i da ruski mediji javljaju da se glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova "ne može dobiti".

21:00 - U Moskvi su sada 22 sata, Putnovo najavljeno obraćanje kasni već dva sata.

20:49 - Ruska medjiska grupa RBK sada piše da će se Putin i Šojgu "možda obratiti naciji". Pozivaju se na "pouzdane izvore". Kažu da se "govor očekuje do kraja dana".

20:34 - Britanski general sir Richard Shirreff kaže da 90-minutno kašnjenje Putinovog obraćanja sugerira da iza kulisa u Kremlju vlada kaos, piše Sky News.

- Vidjeli smo da su najavili govor za 20 sati po moskovskom vremenu, a ne događa se ništa. To meni govori da je kaos iz scena.

20:08 - Predsjednica Vijeća Federacije Federalne skupštine Rusije Valentina Matvijenko, koja se smatra Putinovom bliskom suradnicom, odbila je odgovoriti na pitanje novinara može li se u Rusiji provesti mobilizacija.

Na pitanje novinara odgovorila je protupitanjem:

- A što vi mislite? Treba li nam?, kratko je rekla, a prenosi ruska agencija Tass.

20:00 I dalje čekamo prijenos predviđenog obraćanja Vladimira Putina naciji, koje je trebalo početi prije više od sat vremena.

Postoje neka izvješća da je ruski državni medij RT izbrisao tweet u kojem se navodi da će govor početi u 20 sati po moskovskom vremenu.

19:45 Glavni tajnik NATO-a napao je ruske "lažne referendume" i rekao da oni nemaju nikakav legitimitet.

19:30 Pola sata nakon najavljenog početka govora Putin se još uvijek nije obratio naciji. 

RANIJE

Putinovo obraćanje dolazi u prilično znakovitom trenutku, kada su separatističke ruske snage u Luhanskoj i Donjeckoj oblasti, kao i one u Hersonskoj oblasti, najavile referendume na kojima će se glasati o pripajanju tih dijelova Ukrajine Rusiji. Kremlj ih na to snažno potiče, sudeći prema recentnim izjavama ruskih dužnosnika.

Kako bi činom "pripajanja" tih oblasti Rusiji, iako ih ruske snage ne kontroliraju u potpunosti i iako je jasno da međunarodna zajednica to neće priznati (izuzev možda država poput Sjeverne Koreje i Sirije), veći dio Donbasa i Herson bi prema Kremlju de iure postali ruski teritorij, a to bi Putinu dalo izliku da i službeno proglasi rat. Jer, bojište bi tada, prema tumačenju Kremlja, bilo na ruskoj zemlji.

Takav potez Putinu bi potom dao i opravdanje da povuče potez kojeg je dosad izbjegavao bojeći se reakcije ruskog naroda - a to je puna mobilizacija ruske vojske za rat u Ukrajini.

Da je to slučaj dokazuje i podatak da su danas zastupnici u Dumi (ruski parlament, op.a.) izglasali zakon o pooštravanju kazni za niz kaznenih djela poput dezerterstva, oštećenja vojne imovine i neposlušnosti ako su počinjeni tijekom vojne mobilizacije ili borbenih djelovanja.

Nakon Vladimira Putina naciji će se obraiti i ministar obrane Ruske Federacije Sergej Šojgu.