Ruski povjesničar s američkom adresom: Ovo je treći svjetski rat! Ali to ne mora značiti nuklearnu katastrofu ako Putin bude poražen u Ukrajini. NATO to mora shvatiti

Citat prvi: "Rusijom vlada mreža kadrova nekadašnjeg KGB-a. Dakako, na čelu s Vladimirom Putinom... Demokratizacija ne ovisi o Zapadu, koji se zadovoljava trgovinom naftom i plinom. Problem je što Rusiji prijeti opasnost vladavine bez kontrole, što može dovesti do jačanja militantnih ambicija. Znamo li da, recimo, u Latviji 40 posto stanovništva govori ruski, te da veliki broj Rusa živi u Ukrajini i drugim bivšim dijelovima bivšeg SSSR-a - sve to može biti izgovor za neku novu intervenciju pod izgovorom zaštite ruske manjine"...

Citat drugi: "Vidite da provocira sukob s NATO-om i tu ne misli popustiti. Možda vam je promaknulo, prije nekoliko tjedana objavio je da se bori za 'novi svjetski poredak' u kojem Rusija ima pravo zaštititi svoje interese. Nažalost, to što predstavlja kao 'interese Rusije' nisu i interesi ljudi koji žive u njoj, nego interesi male klike sadašnjih i bivših obavještajaca FSB-a (Federalne službe sigurnosti) koji drže poluge moći u svojim rukama. Oni koji se tomu suprotstave, završe kao Aleksandar Litvinenko... Što, uostalom, možete s čovjekom koji je pokrenuo rat u Čečeniji 1999., rat s Gruzijom 2008. i u Ukrajini 2014. godine? To su zločini kojima bi se trebao pozabaviti sud u Haagu ili neki drugi sličnih ovlasti"...

Uvodni citat datira iz 2012., a drugi iz 2016. godine. Oba potpisuje dr. sc. Jurij Felštinski (Yuri Felshtinsky). Prvi je sa skupa ("Economic Transition Forum") održanog u splitskom hotelu Park, gdje sam i upoznao ovog rusko-američkog povjesničara; a drugi iz intervjua kojega sam s njim radio za "Slobodnu" prije točno šest godina. 

Dakle, moglo bi se reći da je Felštinski najavio ili, ako baš hoćete, predvidio događanja kojima upravo svjedočimo. Naravno, ne čitajući iz graha, nego prateći i analizirajući Putinove politike i poteze. Uostalom, neke je jedva preživio!

Litvinenko nažalost nije preživio - knjiga je doživjela više izdanja

Ovaj intelektualac i publicist rođeni je Moskovljanin, ali živi i djeluje u SAD-u još od 1978. godine.

S otrovanim bivšim ruskim agentom Litvinenkom supotpisao je autorstvo knjige "Sakaćenje Rusije" (inače, zabranjene u Rusiji), a jezu u kosti tjera podatak da je tragično skončao, odnosno, pronađen je mrtav u svom moskovskom stanu još jedan njegov suradnik, Vladimir Pribilovski, s kojim je objavio knjigu "Korporacija – Rusija i KGB u eri predsjednika Putina".

Sergei Guneyev

Felštinski je, zajedno sa Mikhailom Stančevom, profesorom na Sveučilištu u Harkivu, još 2015. objavio i knjigu "Treći svjetski rat? Bitka za Ukrajinu". U njoj autorski dvojac zastupa tezu, neki će reći i predviđa, da eskalacija rusko-ukrajinskog sukoba ustvari predstavlja uvod u rat velikih razmjera. Preciznije, u treći svjetski rat.

Danas, kada ruska vojska razara Ukrajinu, a njega državni ruski mediji prozivaju da je, uz Garija Kasparova, Mihaila Hodorkovskog i još neke kritičare Putinovih politika, pripadnik "lobija za antiruske sankcije u SAD-u", dr. Felštinski za portal Garija Kasparova i 'Slobodnu' o ruskom predsjedniku i njegovim namjerama kaže sljedeće:

- Putinov je plan, a započeo je s njim još 2007. godine, obnoviti Sovjetski Savez i pokoriti bivše zemlje Varšavskog pakta. Taj je plan počeo provoditi već 2008. godine, kada je Rusija pokrenula vojne operacije protiv Gruzije. Onda je, 2014., imao prvi pokušaj zauzimanja Ukrajine, odnosno Krima, istočnih i jugoistočnih dijelova Ukrajine i pristup Pridnjestrovlju. Plan je propao jer se Ukrajina opirala, a "separatistički pokret" u istočnoj Ukrajini nije se mogao proširiti izvan Donbasa.

Osim toga, 2014. Putin se nije imao vremena dobro pripremiti za vojnu operaciju, nije koncentrirao vojsku od 100-200 tisuća ljudi duž ukrajinske granice i nije prethodno bio zauzeo Bjelorusiju. Zbog revolucije koja je započela u Ukrajini i Janukovičevog bijega, morao je improvizirati u svom djelovanju. Kao rezultat toga, zauzeo je Krim i "zapalio" ratno žarište u Ukrajini. Ali tada je morao odustati od prvobitne ideje...

Sergei Supinsky

Dimitar Dilkoff

- Već smo prošli to razdoblje odnosa s Rusijom i Putinom u kojem je bilo smisleno razgovarati o tome hoće li kakve sankcije utjecati na njega ili Rusiju i je li on bio spreman na njih. O tome se moglo raspravljati do 24. veljače, prije početka velikog rata. Sada su Putin i Rusija već spalili sve mostove.

Nikakve sankcije ga sada neće zaustaviti, jer kasne, i to puno. Trebale su biti uvedene 2008., nakon ruske invazije na Gruziju, ili, u najgorem slučaju, 2014., nakon prve invazije na Ukrajinu. A sada su i sankcije dio vojne akcije. Samo NATO još nije spreman priznati da je treći svjetski rat počeo 24. veljače. Stoga se svi pretvaraju da Putin zbog sankcija može zaustaviti rat koji je pokrenuo protiv Europe i Amerike.

Kažete, treći svjetski rat?

- I 2014. su se svi pravili da nije riječ o ratu, već o manjim sukobima suprotstavljenih borbenih skupina. Zahvaljujući tome, dobili smo predah na osam godina, ali se na kraju nismo uspjeli spasiti od velikog rata. Treći svjetski rat Putin zamišlja kao svoj blitzkrieg. Iskreno vjeruje da će Rusija izdržati sankcije, kao što je Sovjetski Savez svojedobno izdržao godine izolacije.
Zapravo, Putin je sanjao o povratku Ruske Federacije u Sovjetski Savez, o čemu je više puta govorio, a taj njegov san u ekonomskom i socijalnom smislu već je ostvaren: u prva dva tjedna rata Putin je uspio vratiti Rusiju do starog SSSR-a. Ostaje samo ostvariti geopolitički aspekt sna: zauzimanje bivših sovjetskih republika i povratak istočne i jugoistočne Europe u orbitu ruskog utjecaja.

Knjiga koja je, nažalost, najavila ovo što se upravo događa u Ukrajini

Sankcije međunarodne zajednice, kao što vidimo, ipak nisu posve bezazlene?

- Mislim da Putin nije bio spreman na činjenicu da će sankcije biti tako brze i sveobuhvatne i da će im se pridružiti cijeli civilizirani svijet. Ali za dva-tri mjeseca rusko gospodarstvo neće propasti. A Putin za to vrijeme planira doći do granica Njemačke.

Je li realno očekivati otpor Putinovoj agresivnoj politici iznutra, vidimo da ima prosvjeda protiv rata, ali ne znamo njihov stvarni doseg?

- Putin nije imao velike oporbe ni 2008. ni 2014. godine. Treba odati počast onim hrabrim Rusima koji izlaze na ulice i nenaoružani prosvjeduju protiv dobro naoružane policije. Ali ti prosvjedi nisu dovoljno veliki. Osim toga, mirni prosvjedi neće "pomesti" Putina, kao što je nemoguće bilo mirnim prosvjedima pomesti ni Lukašenka nakon što je izgubio izbore...

Dimitar Dilkoff

Ipak, invazija ne ide po planu?

- Putin nije računao na tako snažan otpor u Ukrajini i solidarnost s Ukrajinom iz cijelog svijeta... Budući da je Putin vjerovao da će se Ukrajina predati bez borbe, kao na Krimu 2014., sada je još ogorčeniji i izdaje sve zločinačkije naredbe.

Kakva je u svemu tome uloga NATO-a?

- Prema Putinovom shvaćanju, NATO mu je izjavom da će braniti svaki centimetar teritorija država članica zapravo dao carte blanche u Ukrajini, Moldaviji, Bjelorusiji, Finskoj i Švedskoj. I zato tu izjavu smatram katastrofalnom greškom. Nadam se da će događaji natjerati NATO da odustane od politike neinterveniranja u rusko-ukrajinskom ratu, budući da je poraz Putina u Ukrajini jedini scenarij po kojem će Treći svjetski rat, koji je počeo 24. veljače, završiti u Ukrajini i neće završiti nuklearnom katastrofom...

Započevši ovaj rat, Putin je potpisao smrtnu kaznu za sebe i Rusku Federaciju u obliku u kojem je postojala do 2022. godine. Pitanje je samo koliko će trajati agonija Putinovog režima i koju će cijenu ostatak svijeta, a posebno Ukrajina, morati platiti za taj njegov zločin – kazat će dr. Felštinski.