Spoj kulture, povijesti i izvornih okusa Zagore: posjetili smo Etnoland Dalmati, neotkrivenu priču nedaleko Skradina

Etnoland Dalmati, tematski park u Pakovu Selu, samo 15-ak kilometara od Šibenika i jedva desetak od Nacionalnog parka Krka, primamljiv je začin turističkoj ponudi Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije. Otvoren je prije 14 godina, i vrlo brzo otkriven od stranih turista zahvaljujući internetu i Googleu, rado ga posjećuju i domaći gosti iz susjednih i kontinentalnih županija, ali za Šibenčane je još uvijek neotkrivena priča. E, pa baš to nas je potaklo da je i Šibeniku ispričamo i otkrijemo...

Vlasnik Etnolanda je Joško Lokas, ima deset zaposlenih koji opslužuju posjetitelje bogatom ponudom ovog neobičnog, zatvorenog "sela" u kojem su koncentrirani gastro, event i kulturni sadržaji kao baština ovog kraja. "Selo" je opasano suhozidima, zaštićenim kulturnim dobrom, unutar kojega je vrijeme stalo.

A ako želite znatiželjno uroniti u to davno minulo doba i običaje, naučiti nešto o ljudima i prostoru u kojem se Etnoland smjestio, trebat će vam bar nekoliko sati. Bit će to korisno potrošeno vrijeme, jer ovdje možete na guvnu (gumnu) zaigrati narodno kolo, u konobi iskušati autohtona jela, osvježiti se domaćim vinom i rakijom, i naposljetku, obići etnografski muzej koji nudi i audio- turu, a iznad svega zanimljivu priču o svemu onome što čini kulturni i povijesni identitet ljudi Dalmatinske zagore. Kao i uvijek, vrijednost takvih sadržaja brže i bolje prepoznaju i više cijene drugi, negoli mi sami.

Nikša Stipaničev/Cropix

Čak 15 nagrada

Etnoland Dalmati od svog otvaranja 2007. do danas prikupio je čak 15 prestižnih nagrada, što međunarodnih što domaćih, a nama se i poslije toliko godina činio otkrićem.

- Proglašeni smo od Hrvatske turističke zajednice 2012. najboljom turističkom atrakcijom u Hrvatskoj - pohvalit će se Lokas.

-Tri puta smo nagrađeni i kao najbolja turistička atrakcija županije, a lani smo, baš u korona-godini što priznanje čini još važnijim, dobili međunarodnu, europsku nagradu, u konkurenciji 26 zemalja, za najbolju interpretaciju kulturne i povijesne baštine. Naravno, dobitnici smo i Zlatnog suncokreta za najbolju interpretaciju baštine u Hrvatskoj, a moja je supruga - ponosno će Lokas- 2016. proglašena najboljim animatorom u turizmu.

Šibensko-kninska županija, kaže naš agilni domaćin, ima toliko toga u zaleđu što je vrijedno pažnje ali je prava šteta da to bolje znaju strani turisti negoli građani Šibenika - reći će nam Joško Lokas, upozoravajući da ih time ne želi kritizirati, nego samo animirati da posjete Etnoland i sami se uvjere da se isplatilo.

Posebno je ponosan na etnografsku zbirku Dalmatinske zagore za koju tvrdi da je jedinstvena, ali ne onako kako je kod nas sve jedinstveno, nego uistinu, jer je riječ o zbirci koju je Ministarstvu kulture zaštitilo kao kulturno dobro RH.

-To nas čini iznimno ponosnim jer možemo reći da ovdje čuvamo od zaborava dio kulturne i povijesne baštine ovog kraja za buduće generacije, pa nije ni čudo da velik broj hrvatskih škola naš Etnoland koristi za terensku nastavu, gdje se djeca na licu mjesta mogu upoznati s vlastitom poviješću. Znaju reći naši ljudi, recimo Drnišani, kad vide što sve imamo u svojoj zbirci, "pa mi sve to znamo". Da, ali prenesite to svojim potomcima, ne dopustite da nestane iz sjećanja, objasnite turistima po čemu se mi to razlikujemo od Talijana, Španjolaca...

Nikša Stipaničev/Cropix

A razlikujemo se po kulturi, koja podrazumijeva i materijalnu i nematerijalnu baštinu. Mi znamo prezentirati svoje velike, vrijedne kulturne spomenike kao što je katedrala sv. Jakova, tvrđava sv. Nikole, i ostale obnovljene šibenske utvrde, ali vrlo skromno prezentiramo svoju nematerijalnu baštinu. Upravo to je funkcija Etnolanda koji njeguje tzv. storytelling turističku ponudu, prenošenje priča koje su oblikovale kulturni identitet jednog naroda - govori nam Lokas, vlasnik nesvakidašnjeg turističkog objekta koji predstavlja raritetan spoj kulture, tradicije i povijesti, starih obrta i izvornih običaja Dalmatinske zagore.

Covid režim

I u Etnolandu je Covid-19 nametnuo svoj restriktivni režim, pa se, pod važećim epidemiološkim uvjetima ovdje može doći samo četiri dana u tjednu - ponedjeljkom, petkom, subotom i nedjeljom. Jedan dan je rezerviran za tehničke poslove održavanja objekta, a dva dana zaposlenici sukladno Zakonu o radu, imaju pravo na odmor. Inače, u normalnim okolnostima, tzv. starom normalnom, kroz Etnoland u Pakovu Selu u sezoni bi prošlo između 50-55 tisuća posjetitelja, a radilo se cijelu godinu. I sada rade 11 mjeseci u godini, samo je siječanj rezerviran za kolektivni odmor. Sve po zakonu, podvlači Lokas, Raslinjanin porijeklom, a Nijemac rođenjem.

- Da, moglo se od toga živjeti, sasvim pristojno - potvrdit će nam. Ali, brzo dodaje,od kulture se nitko u svijetu nije obogatio, pa ni Etnoland koji je fokusiran na tu etno-komponentu kojom se ponosi.

U krugu ovog živopisnog sela, nalik uokvirenoj slici izloženoj na otvorenom, nalazi se i jedna posebno zanimljiva instalacija, rad akademskog kipara Nikole Vudraga, tzv. pršut tree, koja predstavlja homage starom načinu provjetravanja dalmatinskih pršuta. Vudrag je, inače, autor i biste velikog hrvatskog i šibenskog pisca i satiričara Ive Brešana, koja se nalazi u šibenskom Kazalištu...

Tu je i amfiteatar s 500 mjesta, gdje se održavaju koncerti i folklorne priredbe, ali "zbog Capaka ne smije još u funkciju", a i kad će, ne zna se. Nema tiskanja, korona je još među nama...

U svojoj gastronomskoj ponudi Etnoland ima nezaobilazni pršut i sir iz Pakova Sela, rižoto crni i teleći, domaću pašticadu, jela ispod peke, janjetinu s bižima i lešo, sami peku kruh, a ovdje možete kušati i lungić u pršutu kao neki spoj tradicijskog i modernog u kulinarstvu. U ponudi imaju i vegetarijanska jela, jer, kako veli naš domaćin, među strancima je danas gotovo veći broj onih koji preferiraju vege-kuhinju, nego mesnu..

Nikša Stipaničev/Cropix

Etnografski muzej

Na oko 20.000 kvadrata, s kapacitetima od 500 gostiju u poluotvorenom restoranu i oko 200 u zatvorenoj konobi,ovaj prostor omogućava idealne korona-svadbene proslave, a slave se i krštenja, krizme, što god treba. Ovdje se možete upoznati i sa starim tradicijskim obrtima, vidjeti tkalački stan, ognjište na kojem se nekad kuhalo, sušionicu pršuta, konobu s bačvama domaćeg vina, maštila…osjetiti opojni miris domaćeg aromatskog bilja…

Lokas je posebno ponosan na svoj Etnografski muzej u kojem vrijedno čuva i gostima prezentira stari način života ljudi Zagore i otima ga zaboravu. Jer, s pravom zaključuje, sve je manje onih koji su tako živjeli i koji to još mogu drugima prenijeti.

- Zato ova naša zbirka služi da o tome govori djeci i mladima, novim generacijama i kada više ne bude živih svjedoka vremena...
Kultura je ono što nam određuje identitet, veli naš sugovornik, i na to bi trebali biti najponosniji,a naš odnos prema kulturi je maćehinski.Trebamo upoznati i pamtiti život naših predaka i, ako znamo tko smo i odakle smo, poručuje, to će nas učiniti boljim ljudima.

Ulaz u Muzej Etnolanda po promotivnoj, trenutnoj cijeni stoji 29 kuna za odrasle, djeca ulaze besplatno, a uz obilazak se dobije i audio-tura, atraktivna povijesna priča koja prati eksponate. Malo tko je ušao u Muzej, uvjerava nas Lokas, a da je ostao manje od sati i pol unutra, a neki ostanu i po tri sata upijajući svaki muzejski artefakt, svaku riječ audio-vodiča.

- Naši ljudi bagateliziraju vlastitu baštinu, a stranci je iznimno cijene, kaže. Oni ne žele samo upoznati našu prekrasnu zemlju, njih zanimaju i ljudi i običaji, naša povijest i naša kultura. Nije riječ samo o Etnolandu, mi bi gostima koji ovdje dođu preporučili i da vide Gradinu u Drnišu, Kninsku tvrđavu i druge vrijedne spomenike kulturne i povijesne baštine. Za katedralu u Šibeniku svi znaju, ali imamo mi svojim gostima što pokazati i u zaleđu- ističe.

Nikša Stipaničev/Cropix

Kolo na gumnu

Dok smo sjedili s našim domaćinom u ovom neobičnom etnoselu, gosti su dolazili, jedan za drugim, redom stranci, iako je bio neradni dan. Nikog Lokas nije vratio zbog toga, sa svim je posjetiteljima porazgovarao, počastio ih i pravo „ po naši“ ugostio. Oni će se sigurno vratiti ponovo.

Najbrojniji gosti ovdje su hrvatski školarci i tvrtke koje prakticiraju audioture kroz tematski etno-park, za veće grupe rade se i ture uživo, a dočekuje ih osoblje u narodnim nošnjama. I nas je Joško dočekao u izvornoj nošnji ovog kraja, kako i spada u objektu s atributom etno.

Prije nekoliko dana, pokazuje nam video-zapis na mobitelu, posjetila su ih djeca iz jedne osnovne škole u Zagrebu, i na gumnu su zaplesali kolo. Bili su oduševljeni, 60 ljudi u kolu, a oni dotad nisu ni znali što je to kolo - kaže Lokas.

U Etnolandu nema smještajnih kapaciteta.

- Pa od Vodica do Primoštena ima više od 100.000 turističkih kreveta, čemu bi služilo još 17 mojih - reći će. - Mi želimo biti sadržaj za njihove goste, a ne njihova konkurencija - sasvim prikladno zaključuje svoju priču ovaj zaljubljenik u zavičajnu baštinu.