Stiže antibiotik protiv raka: izraelski znanstvenici tvrde za ćemo za godinu dana imati prvi potpuni lijek protiv zloćudne bolesti, terapija će biti kratka, jeftina i učinkovita

Ne čini se mogućim. Ali kažu da je istina. Mali tim izraelskih znanstvenika objavio je da će za godinu dana imati prvi “potpuni lijek” za rak, izvijestio je The Jerusalem Post. I ne samo to, tvrde da će, kako prenosi Jutarnji list, terapija biti kratka, jeftina i učinkovita te da neće imati nuspojave ili će one biti minimalne.

Lijek je nazvan MuTaTo (multi-target toxin), a istraživači kažu da ga se u suštini može smatrati antibiotikom protiv raka jer posjeduje tehnologiju “ometanja rasta zloćudnih stanica na najvišoj razini”.

Ova nevjerojatna novost u liječenju raka dolazi iz izraelske tvrtke Accelerated Evolution Biotechnologies Ltd. (AEBi), osnovane 2000. godine u inkubatoru ITEK u izraelskom znanstvenom parku Kiryat Weizmann u Nessu Zioni.

"Vjerujemo da ćemo za godinu dana imati kompletnu terapiju za rak”, rekao je Dan Aridor, predsjednik tvrtke.

Naime, radi se o biofarmaceutskoj tvrtki u razvoju koja se bavi otkrivanjem i razvojem terapeutskih peptida i za to su razvili platformu SoAP, odnosno tehnologiju za tzv. kombinacijsku biologiju, koja omogućava promjene funkcionalnih potencijala, odnosno agonista, antagonista, inhibitora...

“Naš lijek protiv raka bit će učinkovit već od prvog dana liječenja, koje će trajati nekoliko tjedana s nikakvim ili neznatnim nuspojavama, a cijena će biti niža od većine terapija za rak koji su trenutno na tržištu”, rekao je Aridor.

Lijek se trenutno razvija u AEBi-u pod vodstvom dr. Ilana Morada, voditelja razvoja, a potencijalno se radi o potpunoj promjeni načina borbe protiv raka, u kojoj će se koristiti kombinacija peptida i toksina za uništavanje stanica raka.

Jerusalem Post je izvijestio da se ovaj lijek protiv raka temelji na bakteriofagima. Znanstvenici uvode protein s kodiranom DNK u bakteriofag, virus koji zarazi bakteriju. To omogućava proizvodnju terapijskih peptida i istodobno djelovanje na više receptora zloćudnih stanica.

Jedan je tim znanstvenika lani dobio Nobelovu nagradu za svoj rad na prikazu bakteriofaga u evoluciji novih proteina, posebno za proizvodnju terapije antitijelima, a AEBi radi nešto slično, ali s peptidima, spojevima dviju ili više aminokiselina povezanih u lancu. Prema Moradu, peptidi imaju nekoliko prednosti u odnosu na antitijela, uključujući i to da su manji, jeftiniji i jednostavniji za proizvodnju i regulaciju.

Inače, u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim velikim farmaceutskim središtima već je odobreno više od 60 peptidnih lijekova, a peptidi nastavljaju ulaziti u klinički razvoj lijekova snažnim tempom, ističu u The Jerusalem Postu.

Naime, sa starenjem stanovništva rak je sve veći zdravstveni problem, na što upozorava i Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Procjenjuje se da je u svijetu bilo čak 18,1 milijuna novih slučajeva i 9,6 milijuna smrtnih slučajeva u prošloj godini, a također se kaže da će jedan od pet muškaraca i jedna od šest žena u svijetu dobiti rak tijekom života.

Jedan od osam muškaraca i jedna od jedanaest žena umire od zloćudne bolesti. Osim toga, svaka šesta smrt na svijetu posljedica je raka, što ga čini drugim vodećim uzročnikom smrti, odmah iza kardiovaskularnih bolesti.

Objašnjavajući cilj nove terapije, Morad navodi kako se vjerojatnost višestrukih mutacija stanica raka koje bi modificirale sve ciljane receptore istodobno dramatično smanjuje s brojem korištenih ciljeva. “Umjesto da napadamo receptore jedan po jedan, napadamo tri u isto vrijeme. Čak ni rak ne može mutirati svoja tri receptora istodobno”, kaže Morad.

Nastavlja objašnjavati kako mnoge stanice raka aktiviraju mehanizme detoksikacije kada su u stresu zbog lijekova. “Izbacuju” lijekove ili ih modificiraju da budu neučinkoviti. No, naglašava i da je za tu detoksikaciju potrebno vrijeme, pa se Morad oslanja na jaki toksin koji će s velikom vjerojatnošću uništiti stanice raka prije nego što dođe do njihove detoksikacije.

Mnogi citostatici, lijekovi protiv raka, usmjereni su na brzorastuće stanice, ali matične stanice raka ne rastu brzo i mogu izbjeći ove “napade” lijekovima. To znači da, kad liječenje završi, mogu opet generirati rak.

“Drugim riječima, ako se rak ne uništi, preostale stanice mogu ponovno mutirati, a to znači povrat bolesti koja ovog puta postaje otporna na liječenje”, rekao je Morad.

Cilj lijeka MuTaTo su višestruki ciljani napadi na stanice raka, što osigurava da budu uništene. Lijek se ponaša kao hobotnica koja se može ušuljati na mjesta koje velike molekule drugih lijekova ne mogu dosegnuti. “Peptidni dijelovi MuTaToa su vrlo mali, tek sa 12 aminokiselina, i nemaju krutu strukturu, što bi inače cijelu molekulu činilo neimunogenom i u većini slučajeva omogućilo ponovljeno davanje lijeka”, kaže Morad. Dodaje da bi ova vrsta liječenja mogla i dramatično smanjiti pojavu mučnine koju izaziva većina postojeće terapije za liječenje raka.

Lijek MuTaTo sadrži kombinaciju nekoliko vrlo specifičnih peptida koji ciljaju više vrsta stanica raka istodobno, a koncept je uspoređen s trostrukim koktelom koji je pomogao da se AIDS promijeni iz smrtonosne u kroničnu bolest.

Prema Moradu, liječenje raka MuTaToom će u konačnici biti osmišljeno posebno za svaku osobu. Svakom pacijentu radit će se biopsija, a analiza će pokazati koji su receptori prekomjerno izraženi. “Pojedincu bi se tada dao molekulski koktel potreban za liječenje njegove bolesti. No, za razliku od HIV-a i AIDS-a, gdje pacijenti moraju uzimati koktel do kraja života, zloćudne bi stanice MuTaToom bile brzo uništene, a liječenje bi trajalo nekoliko tjedana.

Aridor je rekao da je AEBi u procesu izrade specifičnih peptida koji će činiti veliku banku ciljanih toksičnih peptida koje je teško uništiti u potpunosti.

Tvrtka je završila eksperimente lijekom na miševima, koji su, kažu znanstvenici, “inhibirali rast ljudskih stanica raka i nije bilo nikakvog učinka na zdrave mišje stanice”, izvijestio je Jerusalem Post. Uskoro će AEBi, prenosi Jutarnji list, započeti klinička ispitivanja koja bi mogla biti dovršena za nekoliko godina, što bi omogućilo dostupnost liječenja u specifičnim slučajevima.