Registar stanovništva, obitelji i kućanstva mogao bi razbuditi one što imaju nešto za skrivanje ili su mutno stečenu imovinu rasporedili na članove kućanstva da bi sebe sklonili s radara i bili manje sumnjivi.
Nije kod nas to neuobičajeno, neki poznati političari i gospodarstvenici koji su završili iza rešetaka, nekretnine i novac su prijavljivali i pohranjivali na članove familije, još ljetos se na računu jednog skromnog umirovljenika našlo pola milijarde kuna koje je tamo u anonimnost pospremio član obitelji na direktorskoj funkciji u poznatom poduzeću...
No uz prave podatke treba i ponešto političke volje da bi se upotrijebili, a nije da se i do sada nije imalo podatke i mogućnost češljanja.
Imovina moćnika
Od registra mali pošteni čovjek nema razloga strahovati jer on nema što skrivati, njega jedino može biti sram što ima tako malo. Ali, ako ima svoj stan i neke dodatne kvadrate tipa naslijeđene djedove kuće u neatraktivnim krajevima gdje je apartmane moguće napraviti za vukove i puhove ili vikendice koju su roditelji godinama zidali još u onoj državi, ima se razloga pribojavati novog poreza na nekretnine jer se registri formiraju i zbog krvne nekretninske slike pojedinaca i obitelji.
Od registra do poreza malen je korak, a porez na nekretnine je uvijek u nekom prikrajku. Najdalje su s njim bili otišli za vrijeme premijerskog mandata Zorana Milanovića i njegova ministra financija Slavka Linića.
U startu se govorilo da će se oporezivati samo višak kvadrata, jer neki imaju i po 10 pa i 25 nekretnina, a onda je ispalo da će se oporezivati sve nekretnine. Porez nije prošao, bio je odgođen i od tada poput Trnoružice poljubac za buđenje.
Priča o registru stanovništva priča je koja se dugo priča, govorilo se da će zamijeniti popis stanovništva i da je onaj popis od prije dvije godine posljednji koji će se raditi terenski, a opet je ta priča aktualna, nakon što je ministar financija spomenuo registar i imovinski cenzus u sklopu novog paketa mjera pomoći građanima i poduzetnicima, kao opciju kojom bi se pomoć bolje usmjeravala onima kojima je najpotrebnija.
Porezna uprava Ministarstva financija radi na registru kućanstva u kojem će se naći svi podaci o prihodima i imovini građana pa će se za svakog imati imovinske kartice. Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave, izjavio je da će u registru kućanstava uz podatke Porezne uprave biti i podaci drugih ministarstava, jedinica lokalne uprave i drugih institucija s kojima poreznici surađuju na izradi registra.
Iz tog registra, tijela državne vlasti i jedinice lokalne samouprave uzimat će podatke koji su im potrebni, a građani ne bi morali pred svakim tijelom dokazivati da ostvaruju pravo na socijalne ili druge naknade.
Također, registar otvara mogućnost da se građanima omogući korištenje neke usluge na koju imaju pravo, a da je sami ne traže. Registar će poreznicima omogućiti spajanje imovine i prihoda svakog pojedinca, a dobit će i objedinjene podatke o prihodima i imovini obitelji te će se moći znati tko čini zajedničko kućanstvo.
Da bi se sve to realiziralo, treba se donijeti zakon o registru stanovnika, urediti zakonodavni okvir u ostalim registrima koji bi se koristili u sveobuhvatnom Registru stanovnika, obitelji i kućanstava. U taj će registar ući i podaci iz onih registara koje Hrvatska već ima, iz registara zdravstvenih osiguranika, umirovljenika, upisanih u osnovnu i srednju školu i visokoškolske ustanove...
U registru stanovništva bit će osobe koje žive u Hrvatskoj dok je OIB registar državljana. Uz registre stanovništva i kućanstava treba napraviti i registar zgrada i stanova kako bi se znalo točno gdje svatko živi, u kojem stanu i na kojoj adresi. Sada se svi prijavljuju na adresu, ne na stan. Stanovi će tako dobiti identifikatore koje bi im trebala dodjeljivati Geodetska uprava pa će se onda znati tko živi u nekom stanu...
Ionako već znaju
Tako će se, kad stvari prorade jednog dana, preko OIB-a doći do onog što ima neki pojedinac i to će se povezati s imovinom njihovih članova kućanstava. Tako se može znati s koliko stanova raspolaže neko kućanstvo, brodova, automobila i ostalom imovinom i povezati sve sa svim njihovim prihodima...
Registri će moći podatke prikupljati i ažurirati na dnevnoj i godišnjoj bazi pa više neće biti potreban tradicionalan popis stanovništva, a smatra se da bi se njim moglo riješiti situacije poput viška zdravstvenih osiguranika i birača.
Godinama demografi ističu da je potreban registar stanovništva, jer se javne politike na nacionalnoj i lokalnoj razini ne mogu temeljiti na podacima iz popisa stanovništva starog 10 godina.
Registar stanovništva obitelji i kućanstava još je daleko od primjene, po optimističnim procjenama dijeli nas od toga i godinu i pol dana do dvije godine. Mnogo je to vremena da se stvari promijene i da se osmisli neki novi porezni model ili oživi novi-stari porez na nekretnine.