Hrvatsku su posjetila tri američka predsjednika, ali Mike Pompeo koji u petak dolazi u Dubrovnik tek je drugi državni tajnik u posjetu.
Richard Nixon bio je u Zagrebu i Kumrovcu 1970. godine, Bill Clinton je kratko sletio u Zagreb 1996. godine, a George W. Bush 2008. godine. Ali, samo je Madeleine Albright kao državna tajnica posjetila Zagreb, i to dvaput: 1998. i 2000. godine, odmah nakon izbora. Ne smijemo zaboraviti ni Richarda Cheneyja, potpredsjednika Bushu mlađem, koji je bio u Dubrovniku 2006. godine.
Sadašnji američki državni tajnik Mike Pompeo, jedan od najdugovječnijih članova administracije Donalda Trumpa, došao je na mjesto Rexa Tillersona nakon što je ovaj u društvu za američkog predsjednika rekao da je "moron". U Hrvatsku dolazi u sklopu svoje druge europske turneje. U prvoj je posjetio Poljsku, Češku, Austriju i Sloveniju te ih upozorio na "opasnost od rastućeg utjecaja Kine i Rusije".
Bliža suradnja
Drugu je turneju počeo 27. rujna i posjetio je Grčku, Italiju i Vatikan. U Grčkoj je sastanak održan u Solunu, čime je SAD simbolično podržao Prespanski sporazum o imenu sada Sjeverne Makedonije, a zatim je dao punu podršku Grčkoj u sporu s Turskom oko granica na moru. U Italiji je bio vrlo jasan: "Ministar vanjskih poslova (Luigi Di Maio, op.a.) i ja dugo smo razgovarali o zabrinutosti SAD-a zbog toga što Komunistička partija Kine nastoji povećati svoju gospodarsku prisutnost u Italiji radi vlastitih strateških interesa."
O problemu na koji je naišao u Vatikanu, gdje ga je odbio primiti papa Frane, jučer je u Slobodnoj Dalmaciji pisao Inoslav Bešker.
State Department je ovako najavio dolazak državnog tajnika: "Susrest će se s premijerom Plenkovićem, ministrom vanjskih poslova Grlić Radmanom i ministrom obrane Banožićem. Lideri će raspravljati o bližoj suradnji SAD-a i Hrvatske u ključnim područjima zajedničkog interesa, uključujući obrambenu suradnju, rast odnosa po pitanju investicija i snažne hrvatske napore za integraciju zapadnog Balkana."
Dakle, iz navedenog je jasno da je ključno pitanje posjeta kupnja borbenih zrakoplova. Zato i sastanak s ministrom obrane. A ovako visok posjet je razumljiv jer u EU-u jača ideja zajedničke obrane koja bi podrazumijevala da članice Unije kupuju oružje europskih proizvođača. Na natječaj su se prijavile Švedska i Francuska. Uz Izrael, s američkim zrakoplovima. Pompeo će pokušati učiniti sve da uvjeri hrvatski vrh da se odluči za ponudu američke tvrtke "Lockheed Martin".
Porez i vize
Druga po važnosti točka za SAD jest pitanje Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Hrvatska je javnost, razumljivo, primarno zainteresirana za ukidanje viza sa SAD-om i to jest važno pitanje: ukidanje viza za putovanje "preko bare" potvrda je da smo na razini većine zemalja članica EU-a po svih modernim standarima. No, to je pitanje vrlo jasno definirano američkim propisima koji govore da je vize moguće ukinuti ako broj odbijenih ne prelazi tri posto. Hrvatska je blizu tome. I vize bi već bile ukinute da ne postoji dvojno državljanstvo.
Iz američke administracije su nas nekoliko puta upozorili da većina odbijenih viza dolazi upravo iz skupine državljana koji nisu građani Hrvatske, a to se posebno odnosi na Hrvate iz BiH. Dakle, ne postoji mogućnost trgovine – mi kupimo vaše avione, a vi nam ukinete vize.
Ministar Grlić Radman je to potvrdio prije četiri dana. "O izuzeću od viza odlučuju razna tijela u SAD-u uz podršku američkog veleposlanstva. Mislim da možemo u idućim mjesecima očekivati pozitivnu odluku", rekao je Grlić Radman. Američki veleposlanik u Zagrebu Robert Kohorst je potvrdio taj stav rekavši da u veleposlanstvu nemaju još službeno izvješće o ispunjenju uvjeta od tri posto, ali je "vrlo optimističan".
"Vlada je u srijedu donijela odluku o pokretanju postupka za sklapanje Konvencije s vladom SAD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak." Iz te je vijesti jasno koliko je važan taj sporazum koji traže poduzetnici s jedne i druge strane.
Prema nacrtu Konvencije, dobit od poslovanja oporezuje se u državi rezidentnosti društva, osim u slučajevima postojanja stalne poslovne jedinice, a omogućuje se hrvatskim zrakoplovnim i brodarskim društvima, koja obavljaju međunarodni prijevoz robe između Hrvatske i SAD-a, plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Hrvatskoj. Ministar financija Zdravko Marić smatra da će od toga velike koristi imati propulzivni hrvatski IT sektor, a ministar Grlić Radman je naglasio da će se "uspostaviti mehanizmi za suradnju poreznih službi".
Zapadni Balkan i Kina
Treća točka interesa SAD-a jest pitanje zapadnog Balkana: 14. prosinca ove godine obilježava se 25 godina od potpisivanja Daytonskih sporazuma u Parizu. Sporazuma koji su zaustavili rat i ostavili disfunkcionalnu državu u kojoj trenutačno najgore stoje Hrvati, ali za to su si dijelom i sami krivi. Hrvatska je proteklih dana pokrenula diplomatsku akciju razgovora s liderima konstitutivnih naroda: Milorad Dodik, Bakir Izetbegović i Dragan Čović. Što neki vide kao preludij mogućem "novom Daytonu".
A tu je i pitanje Kosova, kojem je Trumpova administracija u protekla tri mjeseca posvetila veliku pozornost.
Dobro je što su sve teme natpolitičke pa će vrijediti i nakon 20. siječnja iduće godine, koja god stranka pobijedila na izborima u SAD-u. "Jačamo transatlantske veze i suradnju", rekao je ministar Grlić Radman u najavi posjeta. Hrvatska je zagovornik snažnih transatlantskih veza.
Pompeo će, iako to nije najavljeno, svakako i Hrvatskoj reći kako Washington očekuje da se veze s Kinom ne jačaju, posebno ne na pitanju 5G mreže i uključivanja Huaweija u izgradnju tog sustava. No, sada je i stav EU-a da treba biti vrlo oprezan kad je riječ o kineskim ulaganjima. Što sve dovodi u pitanje i opravdanost daljnjeg postojanja suradnje u sklopu mehanizma "17+1", Kine i zemalja srednje i istočne Europe. Posljednji je sastanak bio prošle godine u Dubrovniku.
A možemo očekivati i podršku završetku LNG terminala u Omišlju jer SAD želi izvoziti svoj plin u srednju i istočnu Europu.