U mnogim djelatnostima, pogotovo onim turističkim, brojni strepe što će im donijeti jesen, a zbog općeg pada potrošnje i mikro poduzetnici strahuju hoće li morati otpuštati ljude.
Analitičari Raiffeisen banke nedavno su predvidjeli da bi stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovoj godini mogla doseći 11,8 posto, i to po međunarodno usporedivoj anketnoj metodologiji, koja registrira stvarnu nezaposlenost.
Gospodarstvenici, ekonomski analitičari i sveučilišni profesori s kojima smo razgovarali, pak, nisu pesimisti i to u prvom redu zbog europske financijske injekcije za koju smatraju da će u velikoj mjeri spasiti radnike od velikih potresa na tržištu rada.
Tvrde kako jesen radnicima neće biti tako "vruća" kako su očekivali na početku pandemije.
– Što se tiče same ekonomije, situacija će biti zahtjevna, no kad je riječ o stopi nezaposlenosti, mislim da je politika naučila nešto iz zadnje krize i da neće dopustiti da broj nezaposlenih prijeđe 200 tisuća. On se sad kreće oko 160 tisuća – mišljenja je Ljubo Jurčić, sveučilišni profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
– Za očekivati je da će tekstilni sektor, kao i onaj drvni te niz drugih padati, ali uvjeren sam da će Vlada politički čuvati zaposlenost, u čemu će joj pomoći europski novac. Europska unija neće ovu pandemijsku situaciju gledati sjedeći i skrštenih ruku kako ne bi izazvali nezadovoljstvo ljudi cijelom Unijom.
Oni će sad tolerirati različite administrativne mjere koje prije nisu bile dopuštene samo da se koliko-toliko sačuvaju radna mjesta – napominje prof. dr. Jurčić.
Svi, veli Jurčić, moraju biti svjesni da se ipak neka radna mjesta u turizmu i prijevozu neće moći održati.
Ugrožena putovanja
– Ljudi zbog epidemije sigurno neko vrijeme neće putovati ni blizu kao prije. Sve manje će biti kongresa, poslovnih putovanja i savjetovanja jer smo u koroni shvatili da se sve možemo dogovarati iz kuće preko interneta, tako da će, ne samo turistička, nego i biznis-putovanja znatno pasti – dodaje.
Isto tako, nesumnjivo će, ističe Jurčić, dio poduzetnika iskoristiti priliku da smanjuju plaće radnicima pod izgovorom teških okolnosti.
– Na to ih neće natjerati nikakve "teške okolnosti" nego naprosto oni u svakoj krizi koriste priliku da kadrovski restrukturiraju kompaniju. To je tako uvijek – sliježe ramenima Jurčić.
Ekonomski analitičar Damir Novotny ni blizu ne očekuje da će se ponoviti kriza iz 2010., kad je u jednoj godini izgubljeno više od 230 tisuća radnih mjesta.
– Tada ljudi koji su izgubili posao nisu imali drugo rješenje nego da se prijave na Zavod za zapošljavanje. Sad je situacija nešto drukčija.
Pad turističkih aktivnosti će prije svega rezultirati smanjenjem broja sezonskih radnika koji su dolazili iz drugih zemalja u Hrvatsku, a to neće u tolikoj mjeri opterećivati hrvatsko tržište rada. Tu je bilo, prema nekim procjenama, tridesetak tisuća sezonskih radnika iz BiH ili Srbije koji će se vratiti u svoje zemlje jer neće biti posla za njih. Stalno zaposleni u turizmu zadržat će svoja radna mjesta, njihov će trošak Vlada "pokriti" EU programom SURE – pojašnjava Novotny.
Također naglašava kako je domaća potražnja pala, što će se znatno osjetiti u maloprodaji, kao i kod mikro poduzetnika, kao što su frizeri i drugi koji žive na domaćoj potražnji.
Potres pokreće građevinare
Napominje kako će oni sigurno imati manje posla, ali će se održavati iz sredstava EU programa, koji bi im preko Vladinih mjera trebao osigurati likvidnost.
S druge strane Novotny ističe kako će posla više biti u u nekim drugim sektorima, posebice u građevinarstvu.
– Obnova Zagreba i drugih područja stradalih u potresu sigurno će mobilizirati veliki broj obrtnika, čak ih sad i nema dovoljno. Do kraja godine doći će taj novac jer ljudi ne mogu više čekati, to se mora početi obnavljati – očekuje Novotny. Upozorava kako bi moglo doći do strukturnog problema na tržištu rada jer će potražnja biti veća za nekim djelatnostima, a za nekima će dodatno pasti.
– Doći će do te cikličke nezaposlenosti, ipak situacija će biti bolja nego 2010. – siguran je Novotny.
Primjećuje i kako se naši ljudi lako prilagođavaju na tržištu rada u drugim državama, ali ne i doma.
– Pogledajte slučaj bivšeg saborskog zastupnika Živog zida (Branimir Bunjac op.a) koji je dr. znanosti i u Irskoj sad zarađuje kao skladištar, a radi i još neke fizičke poslove.
U Hrvatskoj nema šanse da bi radio poslove izvan struke, iako i kod nas ima solidno plaćenih poslova kakve sada radi u Irskoj – napominje Novotny.