Svi smo ga znali kao Milu Hrnića, ali to nije njegovo pravo ime. Promijenio ga je kad se ozbiljno počeo baviti glazbom

- Daj svoj maksimum kada treba, radi naporno i pretvori sve u svoj hobi, te se odmaraj kad možeš - rekao je legendarni dubrovački pjevač Milo Hrnić u jednom od posljednjih svojih razgovora za Jutarnji list, u ljeto 2018. godine.

Pjevač velikog glasa, iznimno kreativan i produktivan, koji je preminuo u 74. godini života, u subotu 16. kolovoza, nakon godina borbe s teškom bolešću, doista je svoj moto provodio u djelo.

Mnoge od njegovih više od 200 pjesama s 20 albuma, poput "Moja Ane broji dane", "Golubice bijela", "Tvoja mati je legla da spava" i "Kome bi šumilo moje more sinje" i danas se rado slušaju i pjevaju, te vrte u eteru. Hrnić je tijekom duge karijere prodao više od milijun nosača zvuka, a 1980-ih tri je puta pobijedio na Splitskom festivalu s pjesmama "Vrati se, Dalmacijo", "Ljubav si vječna" i "Dobra večer prijatelji".

Obožavao je svoj rodni grad, čak se i okušao u politici te je bio član Gradskog vijeća grada Dubrovnika, prvo kao čelnik HNS-a, a onda kao nezavisni vijećnik. Dubrovnik je volio Mila Hrnića - 2004. godine, s Terezom Kesovijom, proglasio ga je "pjevačem stoljeća".

- Uvijek kada ode netko tko mi je bio blizak i drag, mora proći vremena da se naviknem na to da više nije s nama, da shvatim da doista tog čovjeka neću više vidjeti. - rekla nam je Tereza Kesovija koju je rastužio odlazak još jednog talentiranog Dubrovčana i moćnog interpreta - Mila poznajem jako dugo, on je moj čovjek iz Grada i bio mi je jako drag. Kada bismo se susreli, a nažalost to je bilo dosta rijetko posljednjih godina, uvijek je bio jako drag i ljubazan. Uvijek simpatičan, nikad osoran kao što nekad muškarci znaju biti.

Milo Hrnić rođen je u glazbenoj obitelji. Njegov polubrat Antun Simatović bio je osnivač Poklisara – gospel pop benda, aktivnog od 1974. do 1988. godine. Hrnić upravo za polubrata Antuna kaže da je bio njegov najveći glazbeni i životni uzor. Roditelji su Milu krstili imenom Bože, kojeg je dobio po djedu. Majka ga je od milja prozvala Milo, pa su ga upravo po tom imenu poznavali prijatelji i profesori u školi. Ime je službeno promijenio tek kad se ozbiljno počeo baviti glazbom.

Više od pet desetljeća Milo je bio u braku sa suprugom Dubravkom, s kojom je dobio sinove Srđana i Antu. Jedna od najvećih tragedija u njegovu životu bio je iznenadni odlazak sina Srđana, 2020. Njegova smrt duboko je potresla pjevača.

– Svaki dan plačem. Prijatelji me tješe da će mi s vremenom biti lakše, no meni je sve teže. S tim se budim i liježem – izjavio je Milo za Gloriju u veljači 2020. godine.

- Srđan, koji je i sam bio glazbenik mu je bio velika potpora, pomagao mu je u radu u njegovom studiju. Mislim da je gubitkom sina izgubio volju i za koncertima, ne sjećam se je li uopće nastupao, osim neke humanitarne svrhe - rekao nam je Lolo Špilj, obiteljski prijatelj Hrnićevih. Špilj dolazi iz glazbene obitelji čiji su članovi radili s pjevačem, pa je on Mila poznavao od malih nogu.

- Uvijek ću pamtiti koliko je bio samokritičan, dosta strog prema samom sebi i svojoj okolini u profesionalnom smislu - kazao je Špilj kojem su pjesme Mila Hrnića obilježile mnoge bitne životne trenutke - Nepravda ga je jako smetala. A kad ostaneš s njim nasamo, kada razgovarate odmah osjetiš dobrotu i toplinu koju je imao u sebi. Mislim da činjenica da ga je kroz sve te silne godine uvijek pratio isti bend, njegov Libertas, dokaz koliko je držao do ljudi, do prijateljstava. Bilo je to uzajamno povjerenje koje je danas teško pronaći.

Hrnić je tijekom 1960-ih bio pomorac i prošao je svjetska mora, no glazba je bila jača od plovidbe. Njegovo profesionalno bavljenje glazbom počinje 1970. godine kada je na poziv Đele Jusića privremeno zamijenio jednog člana Dubrovačkih Trubadura na festivalu u Opatiji. Radio je mnogo i vrijedno. Imao je, doduše, i velike pauze u karijeri, a posljednji put se vratio 2008. godine, s novim albumom.

Želimira Babogredca, direktora Croatia Recordsa, s kojom je Milo Hrnić surađivao tijekom cijele karijere teško je pogodila smrt suradnika i prijatelja.

- Znao sam da je teško bolestan no uvijek se nadaš da će biti bolje. Bio je veliki borac, nije se predavao, ali izgubio je bitku. Zadnjih godinu dana stalno smo se dogovarali da se vidimo, ali nismo uspjeli. Milo je bio jedan od najiskrenijih izvođača s kojima sam surađivao. - rekao nam je Babogredac i dodao kako je pjevač imao gotove materijale za cijeli novi album, koje je pažljivo i dugo radio i birao. Šansa, dakle, postoji da album ugleda svjetlo dana.

Davnih dana, Hrnić je u razgovoru za Studio rekao: "Ja sam inače miran čovjek, ali na pozornici doslovno izgaram, dajem maksimum. Kad nastupam, živim samo za glazbu, a moja publika to jako dobro osjeća".

Njegove riječi potvrđuje i Babogredac.

- Bio je discipliniran, ozbiljno je vodio karijeru. Svi su ga znali i po njegovu brku, njegovoj simpatičnoj osobnosti, tom specifičnom mediteranskom zvuku, glasu. Kada bi se pojavio na pozornici vidjelo se da je netko tko suvereno vlada onim što radi, znao je uz svoje pjesme i mnogo materijala drugih pjevača. On je bio onaj tip glazbenika koji može bez problema nastupati u najvećim dvoranama u Las Vegasu - dodao je - Iza Mila su ostale mnoge lijepe pjesme i siguran sam da će ih mnogi još jako dugo slušati, pjevati i voljeti.

Giorgio Baranac, glazbenik iz Dubrovnika, član grupe Da Riva i Dubrovačkog simfonijskog orkestra, dugo je surađivao s Milom Hrnićem. Bio je aranžer i skladatelj, svirao je s njim. I naravno, bili su i ostali prijatelji, ne samo poslovni suradnici.

- Od jutra mi zvoni telefon, a meni je teško govoriti o Milu. Prošli smo mnogo toga skupa i bila su to dobra vremena. Išao sam s njim, recimo turneje u SAD-u, Kanadi... Punili smo rivu u Splitu tri dana za redom. Ljudi su ga voljeli i on je volio ljude.

Za svojeg prijatelja kaže da je bio temperamentan, posvećen detaljima i vrlo strastven u svemu oko glazbe. I on se nada da će album na kojem je Hrnić radio dvije, tri godine, biti objavljen.

- Mislim da bi to bilo primjerena počast nekome tko je toliko dao hrvatskoj glazbi.