‘Taj otrov nije mogao završiti u boci tijekom proizvodnje, a pogotovo ne u tolikoj količini. Evo i zašto‘

Slučaj kontaminacije boce bezalkoholnog pića, koja je prošle subote kod mladića iz Rijeke izazvala zdravstvene tegobe, komentirala je obnašateljica dužnosti dekana Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Branka Levaj.

Vještačenjem je utvrđeno kako je u bočici u riječkom slučaju otkriveno sredstvo za pranje ili odmašćivanje, unatoč prethodnim nagađanjima da je riječ o kontaminaciji proistekloj iz procesa industrijske proizvodnje. Levaj napominje da je industrijska proizvodnja bezalkoholnih pića automatizirana, velikih je proizvodnih kapaciteta te podliježe kontinuiranoj provjeri, kako svih faza proizvodnje - kontrola kritičnih točaka, HACCP, tako i gotovog proizvoda.

Kontrola se provodi sa zdravstvenog i kvalitativnog aspekta te se provode senzorske analize.

- Za održavanje higijenskih uvjeta proizvodne linije regularno se provodi pranje tzv. CIP sustavom (cleaning in place), koji uključuje korištenje niskih koncentracija lužina i kiselina, a koje se u završnim fazama pranja više puta ispiru vodom, kaže Levaj.

S obzirom na velike kapacitete proizvodnje, strogo kontroliranu proizvodnju, te primijenjene standarde kontrole kvalitete, prema njezinom mišljenju, nije moguće da se u boci nađe proizvod problematičnog sastava. Usto, dodaje, navedene zdravstvene smetnje zbog konzumacije spornih pića, koja se spominju u medijima, mogu biti izazvane samo prilično visokim koncentracijama, npr. lužine ili kiseline.

- Tako visoke koncentracije lužine ili kiseline ne koriste se u CIP sustavima za pranje proizvodnih linija u proizvodnji bezalkoholnih pića, a pogotovo se ne mogu naći u piću s obzirom na višestruko ispiranje vodom, tvrdi za Jutarnji list  v.d. dekana PBF-a.