Da ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak nije uspjela izgraditi najbolje odnose s rektorima javnih sveučilišta u Hrvatskoj javna je tajna već duže vremena.
Međutim, stvari su posljednjih dana eskalirale, i to naročito od kada se Divjak, koja vjerojatno broji svoje posljednje dane u Vladi i Ministarstvu, aktivno uključila u izbornu kampanju kao nezavisna kandidatkinja na listi HNS-a. U jednom od prvih izbornih nastupa javno je prozvala sveučilišta i rektore da se "drže svojih sinekura", piše Slobodna Dalmacija.
Vatru na ulje narušenih odnosa na relaciji Ministarstvo - Rektorski zbor (organizacija u čijem su sastavu čelnici svih osam javnih sveučilišta, plus četvero pridruženih članova) dolio je i Marko Košiček, savjetnik ministrice Divjak, koji je u HRT-ovoj emisiji "Otvoreno" o temi državne mature kazao kako su se "rektori skandalozno ponašali" i de facto ih optužio da su odgovorni za brojne nejasnoće koje su pratile organizaciju ovogodišnje mature.
Skandalozno
- Činjenica je da su nam rektori okrenuli leđa, oni žive u svom svemiru. To je najveći problem, zapravo, koji mi nismo uspjeli riješiti. Njihovo ponašanje je bilo skandalozno u ovoj situaciji - kritizirao je Košiček.
Zanimljivo, istovremeno je Tvrtko Pleić, profesor IX. gimnazije iz Zagreba, istaknuo kako upravo Ministarstvo snosi vrlo veliku odgovornost što su se ovogodišnji maturanti našli u kotlu neizvjesnosti.
Riječi ministričina savjetnika Košičeka dočekane su s nevjericom među čelnicima hrvatskih sveučilišta. Tvrde da su upravo oni proaktivnim i odgovornim stavom spasili ovogodišnju generaciju maturanata od "lutanja" ministrice Divjak koja je iz njima nepoznatih razloga željela ukinuti izborne predmete na državnoj maturi, čemu su se podjednako žestoko protivili rektori i maturanti i brojni fakulteti.
- Način komunikacije ministrice Divjak i njezina savjetnika Košičeka ispod svake je razine. Točno je da je u pripremi ovogodišnje državne mature bilo nesnalaženja i krivih koraka, ali nipošto od strane rektora i sveučilišta, nego od strane ministrice Divjak i njezinih suradnika u čije kompetencije s razlogom sumnjamo - komentira nam u ime Rektorskog zbora njegov predsjednik prof. dr. sc. Nikša Burum, ujedno i rektor Sveučilišta u Dubrovniku, ističući da je zgrožen da se njega i njegove kolege na ovaj način uvlači u predizborne igre.
- Sama ideja ministrice Divjak da se zbog epidemioloških razloga ukine polaganje izbornih predmeta na državnoj maturi jednostavno je neshvatljiva. Kako to da joj nije bio epidemiološki problem organizirati obvezne ispite državne mature za 32.000 učenika, a htjela je da nema izbornih predmeta koje polaže daleko manje maturanata? Primjerice, za fiziku, koja je najzastupljeniji izborni predmet na maturi, prijavilo se manje od 8000 kandidata.
Lakše je rasporediti, u skladu s epidemiloškim preporukama, 8000 učenika nego njih 32.000! Nikome nije jasno što je ministrica time željela napraviti. K tome, sveučilišta su, nakon konzultacija sa svojim sastavnicama, jasno i na vrijeme Ministarstvo upoznali s time da dosta fakulteta traži da se organiziraju ispiti iz izbornih predmeta, ali nas ministrica nije poslušala. Od svoje je ideje Ministarstvo odustalo tek nakon što se digla bura u javnosti - govori nam predsjednik Rektorskog zbora.
Kazao je i to da ministrica nije ni smjela na svoju ruku "ukidati" izborne predmete na maturi (oni su uvjet za upis na brojne fakultete, op. D.B.) jer su oni predmet ugovornog odnosa između Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje i sveučilišta.
- Čudi me da ministrica Divjak ne zna što piše u tim ugovorima. Da se oko mučne situacije oko izbornih predmeta na maturi nije angažirao premijer Andrej Plenković, tko zna što bi od svega toga bilo... Vjerojatno brojne tužbe i more problema, a sve to zbog ignorantskog ponašanja ministrice prema sveučilištima - kazao nam je Burum.
Naposljetku, kaže on, srećom za maturante, izborni ispiti će se održati, jer oni su uvjet koji traže brojni fakultetu, među ostalim, i zato što na temelju njih mogu kvalitetnije vrednovati svoje buduće brucoše, naročito u situacijama kada je daleko više kandidata od upisnih mjesta.