Zbog rata u Ukrajini očekuje se velika nestabilnost na globalnom tržištu hrane i sirovina, jer su Ukrajina i Rusija jedne od najvećih izvoznika. Realno prijeti drastičan rast cijena žitarica na svjetskom tržištu, što će imati za izravnu posljedicu poskupljenje brašna, kruha i peciva.
Stoga u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori smatraju da treba poticati poljoprivrednike da povećaju sjetvu i ulože u nju kako bi imali dobre prinose i urod, koji može pokriti domaće potrebe. Predstavnici HPK smatraju kako je u ovakvim situacijama važno poljoprivredu staviti pod okrilje nacionalne sigurnosti kako bi se na vrijeme osigurale zalihe u slučaju sukoba širih razmjera i eskalacije u Europi.
Na sastanku saborskog odbora za poljoprivredu, predstavnici HPK upozorili su da je situacija alarmantna budući da su drastični skokovi cijena plina uzrokovali obustavljanje ili smanjenje proizvodnje većine europskih tvornica mineralnih gnojiva u razdoblju od rujna do studenog 2021. godine, što je rezultiralo dodatnim poskupljenjima i limitiranim količinama svih mineralnih gnojiva za proljetnu sezonu prihrane i sjetve.
Poskupljenjem mineralnih gnojiva pogođeni su ratari i stočari, priopćeno je iz HPK. Trenutne grube procjene HPK pokazuju rast troškova proljetne sjetve otprilike za duplo u odnosu na prethodnu godinu. Prema informacijama s terena cijene dušičnih gnojiva narasla su za oko 300%, miješana gnojiva za 250%.
Primjerice, urea je koštala 220,00 kuna, a sada se već kreće oko 900 kuna. Cijene sjemena su se kretale od 500 do 1000 kuna, a sada su na razini od 1000 do 1500 kuna ako se govori o sjemenu prihvatljive kvalitete primjerice za šećernu repu. Zaštitna sredstva, herbicidi, fungicidi rasli su do 20%, plavi dizel rastao je za 100%, zakup privatnog zemljišta povećan je više od 50%, dok su cijene dijelova za strojeve i servis vozila porasli za 100%.
Iz HPK upozoravaju kako su problem i visoke cijene sušenja žitarica s obzirom da je većina skladišta ovisna o energiji iz plina. Ovakav rast cijena žitarica izravno se reflektira na cijene stočne hrane i cjelokupnu stočarsku proizvodnju.
Najveći dio rasprave posvećen je stanju u mljekarskom i stočarskom sektoru koji su na najvećem udaru, pri čemu je više puta ponovljen stav HPK da sadašnja otkupna cijena mlijeka nikako nije motivirajuću za nastavak proizvodnje, te da je potrebno poduzeti sve da se mljekarski sektor ne uruši.
HPK je predložila zamrzavanje cijene plavog dizela za vrijeme proljetne sjetve, pronalaženje sredstva u proračunu koja bi mogla ublažiti situaciju, omogućavanje sadnje vlastitog poljoprivrednog sjemena s obzirom na poskupljenja jer zbog obveza korištenja certificiranog sjemena primjerice genetski nemodificirane soje proizvođači imaju trošak veći do 700 kuna po hektaru u odnosu na prethodne godine.
Među našim zahtjevima je i povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima u cilju smanjenja energetske ovisnosti zbog troškova proizvodnje i povećanja konkurentnosti, ističu u HPK.