Korona-kriza pogodila je i gospodarstvo i građane, pogotovo ljude s manjim primanjima i kreditima koje su uzeli kako bi sebi osigurali bolje životne uvjete.
Našli su se u situaciji da ne mogu dalje bez pomoći države i kreditnih institucija. O tome i novoj ulozi u kojoj su se našle i banke i njihovi klijenti razgovarali smo sa Zdenkom Adrovićem, direktorom Hrvatske udruge banaka (HUB).
Koliko građana i tvrtki je do sada podnijelo zahtjev za moratorij na kredite?
– Zahtjev je predalo 45.431 građanin i 7934 poduzetnika, a odobreno ih je više od 23.000. Banke odobravaju moratorije efikasno i brzo te će i svi budući zahtjevi biti obrađeni u najkraćem mogućem roku.
Stalno ističete kako su banke pokazale spremnost pomoći građanima i poduzećima, ali u praksi se pokazuje kako ta pomoć ima svoju cijenu. Obračunava im se kamata, imaju troškove solemnizacije aneksa ugovora, odgoda plaćanja je na prekratki rok. Jesu li mjere mogle biti fleksibilnije?
– Iako su brojne mjere i prilagodbe poslovanja od početka korona-krize provedene u skladu sa zakonodavnim okvirom i prilagođenom regulacijom HNB-a, legitimno je pitati je li se moglo učiniti još više. U praksi, banke u Hrvatskoj su provele mjere u skladu s najvišim standardima europskih država, a u pojedinim segmentima i ranije nego što je to bio slučaj u ostalim državama.
Istaknuo bih da banke u gotovo svim razvijenim državama, poput Austrije, Njemačke i Češke, provode slične modele moratorija, dok u nekim elementima hrvatski model čak i prednjači. Pojedine države, poput Slovenije i Mađarske, odlučile su pitanje moratorija riješiti zakonski, ali i ta rješenja podrazumijevaju obračun redovnih kamata. Drugačijim modelima, koji nisu u skladu sa smjernicama Europske agencije za nadzor banaka, sigurno bi se ugrozio financijski sustav.
Izjavili ste da bi se ugrozilo gospodarstvo i destabilizirao financijski sustav kad bi se donio zakon o odgodi plaćanja kredita na godinu dana. Zašto? Kad guverner kaže da u sustavu ima dovoljno likvidnosti i da je HNB omogućio bankama da otvore moratorije ili reprograme kredita koji mogu sezati godinu dana?
– Nisam siguran da je u ovom trenutku neka institucija stigla izraditi precizne izračune i scenarije općeg moratorija bez plaćanja kamata i glavnice na rok od godine dana. Zahtjevi za ovom mjerom ipak su većinom dolazili iz političke, a manje iz ekonomske sfere.
Hrvatska narodna banka prilagodila je regulatorni okvir u skladu sa smjernicama Europske agencije za nadzor banaka (EBA) s ciljem održavanja likvidnosti gospodarstva i građana u krizi. Dakle, regulatori u svim državama EU-a olakšali su bankama uvjete provođenja moratorija s obzirom na to da postoji mogućnost da veliki broj klijenata zatraži moratorij istovremeno.
Međutim, EBA u svojim smjernicama naglašava da banke ne bi imale mogućnost klasificirati klijente kao uredne, ako bi provodile moratorije uz oprost kamata ili povlaštene kamatne stope. Stoga, sve banke u Europi provode slične modele moratorija, a u Hrvatskoj je jedan od najkvalitetnijih modela.
Svi su pogođeni, pogotovo turizam. Kako možete pomoći tvrtkama i ljudima koji su živjeli od turizma, a koji imaju kredite?
– Uz servisiranje postojećih obveza, turizmu treba pomoći u pripremi za iduću sezonu i tu su banke pokazale veliku fleksibilnost. Ne postoji univerzalno rješenje za sprječavanje pandemije, kao ni univerzalno rješenje za pomoć pojedinim sektorima gospodarstva i građanima. Zato banke inzistiraju na individualnom pristupu i rješenjima koja će osigurati da što veći broj poslovnih subjekata preživi krizu, jer alternativa mase osobnih stečajeva i bankrota uz dodatno smanjenje vrijednosti imovine vodi u još dublju i dugotrajniju krizu.
Klijentima čiji je dohodak direktno ili indirektno povezan uz turistički sektor banke mogu ponuditi moratorij od 12 mjeseci te produljenje roka otplate kredita za 18 mjeseci, kako bi rate u nastavku otplate bile manje.
Na tri mjeseca zastalo se i s ovrhama. Mogu li klijenti kojima su deblokirani računi slobodno raspolagati sredstvima? Traže li banke ikakva plaćanja od njih u tom razdoblju?
– Ta sredstva su temeljem zakona dana na raspolaganje građanima. Ono što u pojedinim slučajevima, o čemu se oglasila i udruga “Blokirani”, zbunjuje građane jest da u informatičkim sustavima banaka po raznim osnovama postoje nalozi po računima koje su klijenti dogovorili; od trajnih naloga za plaćanja različitih pristojbi do naloga za pokrivanje minusa po tekućim računima. Banke ubrzano rade na usklađivanju sustava i prilagodbi novonastalim okolnostima te će obavijestiti klijente o svim detaljima. •