Zemlja koja je zbog ekonomije virus od početka tretirala drukčije imala je krivi put. Ležerne mjere dovele su do toga da broj mrtvih rapidno raste

Gordan Lauc bio je brutalno iskren.

-  Čini se da švedski pristup nije bio optimalan – napisao je u svojem najnovijem postu redoviti profesor biokemije i molekularne biologije sa zagrebačkog PMF-a.

Ugledni znanstvenik koji je  gostujući profesor na američkom Sveučilištu John Hopskins o epidemijama zna puno. I nije slučajno posegnuo upravo za švedskim poučkom.

Ova skandinavska zemlja od samoga starta koronavirus je tretirala drukčije od ostalih. Europa, zgrožena apokaliptičnim scenama iz Italije, korak po korak zatvarala je svoja vrata. Prvo su na red došle škole. Onda trgovački centri. Pa na koncu i granice.

U izboru između opstanka vlastite ekonomije i ljudskih života, uvjerljiva većina europskih zemalja odlučila se za ljudske živote.

Švedska je, međutim, krenula potpuno drukčijim putem.

Na dalekom sjeveru Europe škole i dječji vrtići i dalje normalno rade. Zatvoreni su fakulteti. Restoran, barovi i noćni klubovi u pogonu su punom parom. Sve tvrtke i trgovine rade bez ograničenja. Granice su otvorene. A još prije koji dan postajala je tek zabrana okupljanja više od 500 ljudi. U trenutku kada je to ograničenje u većini europskih zemalja reducirano na manje od 10 ljudi, u Švedskoj je spušteno na – 50.

- U ovom trenutku sve europske zemlje pokušavaju napraviti istu stvar: usporiti širenje epidemije i osigurati da zdravstveni sustav i čitavo društvo funkcioniraju. Mi samo primjenjujemo nešto drukčije mjere – pojašnjava šef švedske Agencije za javno zdravstvo Anders Tegnell.

Očito uvjeren da će model koji se uglavnom pouzdaje dobrovoljne mjere i samodisciplinu vlastitih građana – model koji je u Švedskoj do sada uvijek uspijevao – i ovoga puta dati rezultate. U prilog im je trebalo ići što polovina Šveđana živi u kućanstvima od samo jednog člana. I što – posebno kada dođe proljeće – puno vremena provode na otvorenom, gdje je mogućnost širenja zaraze ipak manja.

Tegnellu su aplaudirali švedski političari. Građani kojima se život zbog korone i nije baš previše izmijenio. I poslovni svijet.

- Moramo istovremeno gledati na smanjenje opasnosti po zdravlje ljudi kao i na smanjenje utjecaja epidemije na ekonomiju. Poslovna zajednica smatra da švedska vlada i švedski pristup  imao senzibilniji pristup nego što je u mnogim drugm zemljama – izjavio je ovih dana Andreas Hatzigeorgiou, predsjednik Trgovinske Gospodarske komore Stockholma.

No posljednjih dana za tu jedinstveni taktiku borbe protiv koronavirusa Šveđani su počeli plaćati prilično visoki ceh. Do sada je u toj zemlji od COVID-19 virusa oboljelo 4435, a umrlo 180 ljudi. Njihova krivulja je odletjela uvis.   

- Ne pratim baš njihov sustav u detalje. Ali uzmimo da Hrvatska ima četiri, a Švedska oko 10 milijuna stanovnika. Činjenica je da Švedska ima 20 puta više umrlih, pa vi sami zaključite što to znači – komentirala je švedski primjer ova hrvatska infektologinja.

U međuvremenu broj umrlih je porastao. Pa danas Švedska i službeno ima 30 puta više mrtvih od Hrvatske. 

- Šveđani su se odlučili za sporije uvođenje mjera. Koja će cijena toga biti, vidjet ćemo – zaključila je dr. Markotić.

Šveđani su i inače poznati kao narod koji ne brza sa svojim odlukama. Ne lomi stvari preko koljena. Ne odlučuje preko noći. U ovoj situaciji to se nije pokazalo kao prednost. Vlasti su očito nastojale sačuvati ekonomiju i ne suspendirati dio ljudskih prava. Onako kako su to napravile druge zemlje.

No obruč su polako ipak počeli stezati. Porast oboljelih naprosto im ne ide u prilog. 

Još je jedna stvar mogla kumovati ležernijem pristupu prema epidemiji. Šveđani imaju golemo povjerenje u vlastiti zdravstveni sustav. U njihovim bolnicama ne bi trebalo nedostajati respiratora jer ih ta zemlja – među ostalim sofisticiranim uređajima – i proizvodi.

No jednu drugu stvar kao da su smetnuli s uma. Švedske bolnice iz nekog razloga nemaju veliki broj kreveta u jedinicama intenzivne skrbi. Tek oko 6 na 100 tisuća stanovnika. Slično kao Velika Britanija. No neusporedivo manje nego Njemačka, koja ih na 100 tisuća stanovnika ima – 29. Čak manje i od Hrvatske, koja sa 14.7 kreveta u ovom segmentu uopće nije loša. Čak štoviše, uvjerljivo je iznad europskog prosjeka.

Šveđani očito ne vjeruju da je kod njih moguć talijanski scenarij.

A Italija ima dvostruko više kreveta na najteže bolesnike. Njih 12 kreveta na 100 tisuća stanovnika.

Pa pritisak korone nije izdržala.

AFP