Znanstvena senzacija stoljeća ili gola laž? Istraživači s Harvarda tvrde da su pronašli dokaze života u svemiru; Oglasili se i hrvatski znanstvenici 

Znanstvenici s Harvarda, Plex Corporationa i Bruker Scientifica Julie E. M. McGeoch, Sergei Dikler i Malcolm. W. McGeoch tvrde da su pronašli protein izvanzemaljskoga porijekla u ostacima meteorita ACFER 086.

Pokaže li se točnom, ova vijest bi predstavljala prvi znanstveni dokaz u povijesti kako postoji temelj za izvanzemaljski život negdje u svemiru, makar na razini jednostavnih organizama. Proteini su, naime, tvari zbog kojih se živi svijet razlikuje od neživog i mogu se naći samo u živim bićima.

Pažnju na ovaj znanstveni rad na svojemu je Facebook profilu široj javnosti skrenuo pažnju hrvatski znanstvenik Igor Rudan, direktor istraživačkog centra za globalno zdravlje i voditelj suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije na Sveučilištu u Edinburghu.

Uz ogradu kako je posrijedi objava koja se tek nalazi na Arxiv bazi znanstvenih radova, što znači da još nije prošla ozbiljnije recenzije ni provjere, Rudan je nazvao potencijalno najzanimljivijim znanstvenim otkrićem našega doba.

Ako je prevara, onda je netko uložio užasno puno truda u nju, zaključio je, napominjući da naprosto ne može biti posrijedi nikakva pogreška u procjeni, metodi ili mjerenju: ili je apsolutna znanstvena senzacija, ili apsolutna laž.

Bilješka o ovome radu objavljena je na službenoj web stranici američkog Sveučilišta Cornell pod naslovom Hemolitin: meteoritski protein koji sadrži željezo i litij. Rad opisuje pronalazak prvoga proteina otkrivenoga u meteoritu uz pomoć visoko precizne MALDI masene spektrometrije.

'Analiza kompletnog spektra izotopa povezanih sa svakim molekularnim fragmentom pokazuje 2H poboljšanja iznad zemaljskih u prosjeku 25.700 dijelova na tisuću (sigma = 3.500, n = 15), potvrđujući izvanzemaljsko podrijetlo, a samim tim i postojanje ove molekule unutar matičnog tijela asteroida klasa meteorita CV3.', jedna je od ključnih opaski u opisu istraživanja.  

Prema datoteci svjetskog Meteoritskog društva, ACFER 086 kao dio nepoznatog nebeskog tijela pao je još 1990. godine u Alžiru, na koordinatama 27° 40'N, 4° 11'E.

Meteorit nije bio nadziran tijekom pada, pa se zapravo pouzdano ne zna kojom je putanjom i odakle dospio na zemlju. Njegova registrirana masa u katalogu iznosi samo 173 grama, no uz to stoji i napomena kako su mjere težine preuzete iz Meteoritskog biltena.

Zanimljivo je kako je ACFER 086 jedan od čak 991 potvrđenog meteorita pronađenog u Alžiru, uz još 26 nepotvrđenih i četiri znakovita kratera.

Nakon Rudanove objave ove potencijalno senzacionalne vijesti na Facebooku, oglasili su se i skeptici unutar znanstvene zajednice.

Prof. dr. Gordan Lauc s Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za razliku od svoga kolege, ne nalazi u temeljnim konturama ove objave ništa senzacionalno.

'Ako (u svemiru) postoje aminokiseline, a znamo da postoje, nije nevjerojatno da se određeni broj njih polimerizirao u polipeptid. U recenziji će se vjerojatno morati promijeniti naziv protein u polipeptid i onda to više neće zvučati tako senzacionalno', objavio je Lauc.

Molekularni biolog Boris Lenhard temelj za sumnju u ovo otkriće nalazi u skromnom znanstvenom opusu dvoje vremešnih istraživača koji potpisuju rad, a ujedno su i bračni par. U dosadašnjoj karijeri bilježe dosta necitiranih samostalnih radova u kojima također pokušavaju dokazati izvanzemaljske peptide.

Pokaže li se svemirski protein fake-senzacijom, bit će to jednako senzacionalna pseudoznanstvena sramota, u prvome redu za sveučilišne i ine brandove kojima su istraživači pokriveni.