Meteorolozi Zoran Vakula i Krunoslav Mikec za emisiju "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija napravili su detaljnu analizu proljeća, ali i onog što nas čeka ovo ljeto. Ukratko, ekstremi su vrlo izvjesni. Njihov tekst prenosimo u cijelosti iz Jutarnjeg lista.
- Nakon diljem Hrvatske jednog od najtoplijih proljeća u znanoj povijesti mjerenja, ponegdje čak i rekordno toplog, te gdjegod sušnijeg, gdjegod kišovitijeg od prosječnog - vrlo je velika vjerojatnost i iznadprosječno toplog ljeta, s raznolikom količinom oborine.
U očekivanju skore službene ocjene klimatologa DHMZ-a već sad se može gotovo pa tvrditi kako je srednja proljetna temperatura zraka diljem Hrvatske bila među najvišim u znanoj povijesti mjerenja. Štoviše, na nekim meteorološkim postajama DHMZ-a čak i rekordno visoka, i to ne samo od sredine prošlog stoljeća, kao primjerice na Zavižanu i u zagrebačkom Maksimiru, nego i u Osijeku, gdje proljetna mjerenja postoje još od 1900. godine.
Pritom je ukupna proljetna količina oborine bila kojekakva - na istoku i jugu Hrvatske većinom manja od prosječne, a veća u mnogim mjestima zapadnih kopnenih krajeva i sjevernog dijela Jadrana, gdje je nakon ožujka, ekstrema ponegdje bilo i u svibnju, primjerice u Krku, gdje je zabilježena ne samo nova rekordna dnevna količina oborine za svibanj (168 mm), nego i ekstremna ukupna mjesečna količina oborine - 275,3 mm, barem prema trenutačno još neslužbenim podacima.
Osim tih ekstrema, valja spomenuti ponavljanje i onog s kraja travnja - srednja temperatura zraka i najnovijih posljednjih 12 mjeseci, od lipnja 2023. do svibnja 2024., nikad u povijesti mjerenja nije bila tako visoka kao sada!?
"Klimatološki gledano - proljeće je završilo. I po vremenu - bilo je pravo proljetno, pri čemu su prva i druga polovina proljeća gotovo pa zamijenile uloge.
Izostale su bure
Naime, tijekom ožujka i u prvom dijelu travnja vrijeme je u našoj zemlji obilježila iznadprosječna toplina. Temperatura zraka bila je primjerenija kraju proljeća, a ne njegovom početku, pa je bilo dana s pravom ljetnom toplinom, čak i vrućinom. No, pritom je bilo i dosta oborine, posebice tijekom ožujka, koji je stoga dobio klimatološku ocjenu "normalno" i "kišno", u nekim krajevima i "vrlo kišno". A prema temperaturi - "vrlo toplo", na istoku i "ekstremno toplo", iako su se događali i hladni prodori, čak i uz mjestimičan snijeg. No nije ih bilo puno. I nekima možda najzanimljivije - izostale su poznate "marčane" bure.
Nakon iznimne, čak i ekstremne topline prvog dijela travnja, uslijedilo je hladnije razdoblje. Nažalost, na kopnu i kasni travanjski jutarnji mrazovi, koji su uzrokovali štetu na biljnim kulturama. Osim hladnoće, drugi dio mjeseca imao je i puno manje sunčanih sati, uz izražene kišne epizode, ali nedovoljne za ocjenu veću od "normalno". Dapače, prevladavalo je "sušno", u Dalmaciji i "vrlo sušno", ponegdje čak i "ekstremno". Po temperaturi pak - "toplo" i "vrlo toplo".
U svibnju je nastavljen trend promjenjivog vremena s temperaturom oko prosječne ili malo višom, uz relativno čestu kišu, osobito u unutrašnjosti ponegdje i zamjetno obilniju od prosječne. Manjak kiše u odnosu na prosjek, i to izraženiji, opet je zabilježen u Dalmaciji.
Slijedom svega može se reći kako se sezonska prognoza za proljeće ostvarila što se tiče temperature, a i količina oborine bila je većinom u skladu s predviđanjima. Pritom treba još jednom ponoviti kako dugoročna prognoza ne može prognozirati procese i odstupanja po danima, a ni po dijelovima sezone nije često uspješna, pa se stoga nisu kvalitetno prognozirale ostvarene raspodjele toplih i hladnih razdoblja, te sušnih i kišovitih, posebice pljuskovitih."
I ljeto vjerojatno iznadprosječno toplo!?
Osim analize proljeća, i prognozu za ljeto za "Klimatski izazov" pripremio je Krunoslav Mikec, dipl. ing., jedan od trenutačno najboljih hrvatskih poznavatelja podataka koji se mogu ili ne mogu interpretirati kao dugoročna vremenska prognoza te stručnjak koji dugoročne vremenske prognoze za područje Hrvatske priprema već više od 10 godina:
"Prema prognostičkim izračunima velika je vjerojatnost iznadprosječne topline bez izraženijeg signala za odstupanje od prosječne sezonske količine oborine.
Detaljnije - nije zahvalno, ali može se pokušati prognozirati - u prvom dijelu lipnja vjerojatan nastavak svibanjskih vremenskih prilika - zbog povremenih pritjecanja vlažnijeg zraka te zadržavanja topline postojat će uvjeti za nastavak promjenjivog i nestabilnog vremena uz mjestimične pljuskove, pa i nevremena, ali i za dalje manje kiše na jugu Hrvatske. U drugom dijelu lipnju povećava se vjerojatnost za posvuda stabilnije vrijeme te većinom vrlo toplo i vruće.
Zamjetno toplije od prosjeka izgledno je i tijekom srpnja. Naravno, nije isključeno u dijelu mjeseca promjenjivije vrijeme, barem u unutrašnjosti, i to posebno na zapadu, te moguće i na sjevernom Jadranu, pri čemu može biti uvjeta za jače nestabilnosti. Prema jugu kiše i dalje vjerojatno malo ili nimalo, uz tople i vrlo tople noći i vruće dane.
U kolovozu će vjerojatno biti podjednako toplo ili čak još malo toplije nego u srpnju, uz sve vjerojatniji manjak oborine u odnosu na prosjek, na jugu Hrvatske i izraženiju sušu."
Toplinski valovi i olujno nevrijeme?! Vjerojatno, ali...
"Hoće li tijekom ljeta, uz najavu iznaprosječne topline, biti toplinskih valova? Velika je vjerojatnost da hoće. No, kada točno, koliko intenzivnih i koliko dugotrajnih, ne može se pouzdano prognozirati.Isto tako, mnogi se s pravom pitaju, može li se ponoviti olujno nevrijeme kakvo nas je pogodilo prošlog srpnja. Nažalost, kako je u uvjetima velike zagrijanosti energija u atmosferi iznimno velika, mogu postojati uvjeti za ponavljanje nečeg sličnog. No, za detaljnije i pouzdanije informacije treba pratiti prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave na tjednoj i osobito dnevnoj razini na svim medijskim platformama HRT-a i DHMZ-a, uključujući i HRT METEO - aplikaciju za pametne mobilne telefone.", prognozirao je i komentirao za "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a i tako potvrdio postojanost dosadašnjih dugoročnih prognoza za ljeto, nekih još od potkraj prošle godine.