Eksplozija pameti: svaki četvrti stanovnik Zadarske županije je visokoobrazovan, a evo kakvo je stanje u ostatku države i tko je najbolji

Svaki treći stanovnik grada Splita stariji od 15 godina (34,8 posto) i Dubrovnika (34,9 posto) je visokoobrazovan. Dubrovačko-neretvanska županija treća je u zemlji, nakon Grada Zagreba (39,1 posto) i Primorsko-goranske županije (28,1 posto), prema udjelu broja stanovnika s visokim obrazovanjem (26,8 posto).

Ni tri preostale dalmatinske županije ne zaostaju puno kada je riječ o udjelu najobrazovanijeg stanovništva i sve su se smjestile među prvih deset u zemlji: Splitsko-dalmatinska je četvrta prema udjelu osoba sa završenim studijem (25,8 posto), Zadarska šesta (22,1 posto), a Šibensko-kninska sedma (20,6 posto).

Više je visokoobrazovanih

Da u Hrvatskoj kontinuirano raste broj visokoobrazovanog stanovništva staroga 15 i više godina, potvrdili su i netom objavljeni podaci posljednjeg popisa stanovništva iz 2021. godine o obrazovnoj strukturi stanovništva koje je iznio Državni zavod za statistiku (DZS). Premda u nas i dalje najviše stanovnika (55,5 posto) ima završenu srednju školu (povećanje za oko tri posto u odnosu na 2011. godinu), u posljednjih deset godina, kažu u DSZ-u, pravi “bum” dogodio se među najobrazovanijim stanovništvom – točnije, udio osoba sa završenim visokim obrazovanjem od 2011. do 2021. godine porastao je za 7,7 postotnih bodova i popeo se na današnjih 24,1 posto, dakle praktički je svaki četvrti stanovnik Lijepe naše najmanje “bakalar” (prvostupnik) ili vlasnik fakultetske diplome.

Iako se ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj u tom razdoblju smanjio za gotovo deset posto, broj visokoobrazovanih porastao je, brojčano gledano, za više od 200 tisuća – s 595.233, koliko smo ih imali 2011. godine, na 798.853, dakle na zadnjem smo popisu imali gotovo 800 tisuća visokoobrazovanih.

S druge strane, u deset godina snažno je pao udio osoba bez škole i onih s osnovnom školom.

– U usporedbi konačnih podataka popisa 2021. o sastavu stanovništva Republike Hrvatske prema najvišoj završenoj školi s prethodnim popisima može se uočiti znatno smanjenje udjela stanovništva s osnovnim ili manjim obrazovanjem, uz istodobno povećanje udjela stanovništva sa završenim srednjoškolskim i visokim obrazovanjem. Tako je u 2021. od ukupnog stanovništva staroga 15 i više godina osnovnoškolsko obrazovanje ili manje imalo 20,4 posto stanovništva, što je 10,4 postotna boda manje u odnosu na 2011. i čak 65,2 postotna boda manje u odnosu na 1961. godinu, kada je takvo obrazovanje imalo više od 85 posto stanovništva – neke su od usporedbi koje je u povodu objave podataka o obrazovnoj strukturi iznio DZS.

Iz ove perspektive tako gotovo nestvarno izgleda podatak kako smo prije 60 godina imali tek 1,8 posto visokoobrazovanih stanovnika, naravno više muškaraca (2,8 posto) nego žena (0,8 posto). Danas je to stubokom promijenilo, pa je među visokoobrazovanima 56 posto žena.

– U visokoobrazovanom stanovništvu dominiraju žene u gotovo svim dobnim skupinama, osim u dobnim skupinama iznad 60 godina, u kojima je veći udio muškaraca – objašnjavaju iz DZS-a. Dodajmo i kako najmanji udio stanovništva s visokim obrazovanjem u Hrvatskoj imaju Virovitičko-podravska županija (13,1 posto), Bjelovarsko-bilogorska (14,5 posto) i Brodsko-posavska županija (14,9 posto).

Dobri trendovi u Dalmaciji, barem kada je riječ o udjelu visokoobrazovanih, potvrđuju podaci s početka teksta, a podsjetit ćemo kako je grad Split još na popisu 2011. godine imao 25,9 posto (brojčano 39.149) osoba sa završenim studijem, dakle u deset godina udio visokoobrazovanih u stanovništvu “skočio” je za oko devet postotnih bodova i popeo se na zadnjih 34,8 posto (brojčano 47.932). U gradu Dubrovniku taj je skok još veći (s 25,5 posto, ili 9242 visokoobrazovana, na najnovijih 34,9 posto, ili njih 12.303). Rasli su i Zadar (s 22,6 posto na 30,9 posto) i Šibenik (sa 17,7 posto na 25,7 posto) visokoobrazovanih. Grad Split je 2021. bio prebivalište ukupno 1241 doktora znanosti (deset godina ranije imao ih je 817), Zadar ih danas ima 360, a prije deset godina “tek” 182, u Dubrovniku je broj osoba s doktoratom znanosti u deset godina porastao sa 126 na 202, a u Šibeniku s 52 na 78.

Najbolje plasirana dalmatinska županija – Dubrovačko-neretvanska – kada je riječ o udjelu visokoobrazovanog stanovništva, kao i porast broja akademskih građana u samom gradu Dubrovniku, pomalo su iznenadili prof. dr. sc. Nikšu Buruma, rektora Sveučilišta u Dubrovniku.

Dostupnost studiranja

– To su svakako izvrsne vijesti, osobito kada pogledamo demografske trendove i sve malobrojnije generacije koje dolaze u sustav visokog obrazovanje. Nisam vidio brojke, ali ovako “na prvu” rekao bih kako je tome pridonio rast standarda i mogućnosti obitelji da šalju djecu na studij. Također, vjerujem da je osnivanje Sveučilišta u Dubrovniku 2003. godine imalo na to utjecaja. Relativno smo mlado sveučilište, koje ove godine slavi 20. obljetnicu, a njegovim osnivanjem studiranje je postalo dostupnije mladima iz ovog dijela Hrvatske – komentira rektor Burum, naglašavajući stratešku važnost našega najjužnijeg sveučilišnog centra.

Porast broja visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj općenito, njihova dostupnost, kao i “bolonjski” sustav studiranja, kaže naš istaknuti demograf akademik Anđelko Akrap, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, sigurno jesu imali utjecaja i na porast broja visokoobrazovanih.

– Međutim, trebamo imati u vidu kako su tome pridonijele i promjene u dobnoj strukturi stanovništva, uz ostalo manji je i broj starijih stanovnika od kojih velik broj nije bio visokoobrazovan. Također, tu je i dugogodišnji val iseljavanja iz Hrvatske, pa iako nerijetko upozoravamo kako odlaze mladi, obrazovani ljudi, činjenica je da najviše odlaze oni koje razvijeno europsko tržište najviše treba, a to su kvalificirane osobe sa srednjim strukovnim obrazovanjem – ističe akademik Akrap.

– Treba imati na umu i da smo u sustavu visokog obrazovanja prijašnjih godina imali naraštaje koji su bili brojniji od sadašnjih, kao i onih koje tek dolaze. Zato treba biti oprezan, jer bi se u budućnosti, zbog sve manjeg broja djece te iseljavanja, mogao dogoditi snažan pad udjela visokoobrazovanih – upozorava demograf Akrap.