U noći, u 3 sata, kazaljke na satovima i brojke na programiranim digitalnima pomiču se unatrag za sat vremena. Time prelazimo s ljetnog na zimsko računanje vremena.
Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju 27. listopada i trajat će do nedjelje 30. ožujka iduće godine, kada započinje novi ciklus ljetnog računanja vremena, piše N1.
Sitna neposredna blagodat te promjene je sat vremena sna više koji se dobiva pomicanjem sata unatrag. Osim toga, prelaskom na zimsko računanje vremena na snagu stupa nekoliko važnih promjena.
Jeftinija struja od 21 do 7
Za sve koji imaju višetarifna brojila električne energije, prelaskom na zimsko računanje vremena mijenja se razdoblje niže tarife, odnosno jeftinije struje.
Dvije su sezonske tarife, zimska i ljetna. Tijekom zimske tarife, električna energija jeftinija je u razdoblju od 21 sati navečer do 7 sati ujutro, naspram razodblja od 22 do 8 tijekom ljetne tarife.
Važeća cijena kilovatsata električne energije u višoj (dnevnoj) tarifi je 0,074789 eura, a u nižoj (noćnoj) 0,036697 eura, što je više nego upola jeftinije i dovoljan razlog da se tada više koriste uređaji poput perilica rublja i posuđa te električnog bojlera koji utječu na veću potrošnju struje u kući.
Obvezna kratka svjetla na vozilima
Zbog toga što nastupa razdoblje u kojem će dnevnog svjetla biti znatno manje, vozači automobila, mopeda i motocikala dužni su, kako propisuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama, upaliti dnevna (kratka) svjetla.
Prema zakonu, ta obveza traje od 1. studenoga do 31. ožujka, ali uobičajeno se povezuje s prelaskom na zimsko računanje vremena. U slučaju kršenja te obveze propisana je kazna od 30 eura.
… i na biciklima
MUP podsjeća da su u istom razdoblju i biciklisti dužni od prvog sumraka do potpunog svanuća te u slučaju smanjene vidljivosti imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla.
Vlakovi staju na sat vremena
Prelazak na zimsko računanje vremena osjetit će i oni koji se u 3 sata u noći sa subote na nedjelju zateknu u malobrojnim vlakovima Hrvatskih željeznica koji prometuju u to vrijeme. Radi usklađenja s voznim redom, vlakovi će stati na sat vremena u kolodovrima u kojima se zateknu u vrijeme pomicanja sata.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje, pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realiziralek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine.
Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.