Pupovac: Već dugo osjećam potrebu da odem u Škabrnju i podijelim s tim ljudima bol zbog stradanja. To je moj zavičaj

"Već dugo osjećam potrebu da sa svojim rođacima i drugim ljudima podijelim bol zbog stradanja u Škabrnji. To je moj zavičaj", kazao je Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik, u razgovoru za Večernji list.

Pupovac se osvrnuo i na kritike koje su došle iz Beograda te na svoj oštar odgovor Ivici Dačiću i ostalim političkim akterima u Srbiji koji su ih proglasili “izdajnicima” zbog sudjelovanja potpredsjednika Borisa Miloševića na proslavi Oluje u Kninu: 

- Ni u jednom trenutku nisam se sukobio s Beogradom niti je bilo potrebe za tim. Samo sam polemizirao s ministrom vanjskih poslova Srbije Ivicom Dačićem. Skrenuo sam pozornost na nešto što je nama važno, što je naše iskustvo, Srba u Hrvatskoj, kako onih koji su ostali tako onih koji su izbjegli, iskustvo koje je bolno, koje je jedinstveno i koje treba saslušati i koje treba biti osnova, ne za novo sukobljavanje, nego za pomirenje. To je ono što je bilo polemično. Što se tiče svih drugih aktera, svih ljudi koji su nastupali iz Beograda u pogledu ovoga što se čini, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića, cijenim njihove stavove i onda kada se razlikujemo, i kada izgleda da smo na suprotnim pozicijama, ali znam da postoji odgovornost. Kako postoji kod mene za to što se događa i kako se stvari doživljavaju u Srbiji tako postoji odgovornost i kod njega za to što se događa i kako se doživljava kod nas Hrvatskoj. Bilo bi neozbiljno očekivati da ovakav proces može uspjeti bez komunikacije s najvišim dužnosnicima u Srbiji. Pogledi Hrvata i Srba na Oluju jako se razlikuju, želim omogućiti da se s njima barem može živjeti...

O ulozi premijera Andreja Plenkovića u izgradnji boljih odnosa između Hrvata i Srba, o čemu se govorilo i na nedavnoj obljetnici "Oluje" u Kninu, Pupovac kaže:
- Sve su pokrenuli premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Boris Milošević. Oni su taj dan i na tome mjestu sve ono što dijeli Hrvate i Srbe - Hrvati u tom danu vide razlog za slavlje, a Srbi za žalovanje - pretvorili u brašno i vodu. Njima su više njih, a na samome mjestu najviše Andrej Plenković i Boris Milošević, dodali po komadić kvasca, po prstohvat soli. Za razliku od zbivanja proteklih godina, taj je kvasac bio kvasac mira, a ne mržnje, a ovogodišnja sol nije bila - ili nije bila mišljena da bude - sol na rane. Prije četiri dana započeo je proces miješanja tijesta za pogaču pomirenja. To je velika i važna gesta. Događaji su to koji otvaraju prostor za to da sve traume, sva stradanja, sve razlike u viđenju činjenica i doživljajima onoga što se dogodilo u idućem razdoblju naiđu na ljekovit odnos i ljekovit tretman predstavnika Hrvata i predstavnika Srba u Hrvatskoj. Ali ne samo u Hrvatskoj nego i u Srbiji. I zato je taj čin veoma važan, a u isto vrijeme i delikatan.

Dodao je i sljedeće: 

- Moje zadaća nije da produbljujem traume i sukobe, moja je zadaća da stvaram pretpostavke za ovaj proces u koji će, uvjeren sam, trebati biti uključeni i predstavnici Srbije. Ne želim da se u Vukovaru građani dijele na one hrvatske i srpske nacionalnosti. Želio bih da bude prostora i za stradanja Hrvata i za stradanja građana srpske nacionalnosti. O tome ćemo sigurno razgovarati. Što se Škabrnje tiče, to je moj zavičaj. Već osjećam potrebu da sa svojim rođacima i drugim ljudima podijelim bol zbog stradanja u Škabrnji, kazao je Pupovac za Večernji list.