Kad pročitate što sve nagrađeni rad treba popraviti, postavlja se pitanje - zašto je uopće pobijedio?

Hoće li zadarska tržnica dobiti izgled prema idejnom rješenju Hrvoja Njirića s kojim je pobijedio na nedavno završenom arhitektonskom natječaju? A ako bude baš takva, hoće li sa rješenjem za zadarsku tržnicu biti zadovoljni njeni korisnici, prodavači i građani? Da skratimo: hoće li Njirićeva tržnica biti funkcionalna?

Prije nego što se nakratko osvrnemo na ova pitanja, potrebno je još jednom istaknuti sjajnu stvar što je rješenje za uređenje zadarske tržnice gradska uprava odlučila potražiti na javnom arhitektonskom natječaju. Činjenica da se na natječaj javilo 28 radova, da su svi ti radovi ušli u razmatranje za nagrade i da je među autrima bilo vrlo uglednih arhitektonskih imena - od akademika do dobitnika najviših strukovnih priznanja - samo potvrđuje odluku gradske uprave, ali i ukazuje na činjenicu koliko su teme javnih gradskih prostora, te sam Zadar kao grad, postale privlačne arhitektima.

Sad malo o (objektivnim) problemima. Odluku o Njirićevom radu donio je petročlani Ocjenjivački sud (OS) u sastavu: predsjednik prof. Nikola Popić, doc. Ivana Ergić, prof. mr.sc. Emil Šverko te Matko Segarić i Hrvoje Baranović kao predstavnici Grada Zadra.

Kriteriji po kojem je OS ocjenjivao natječajne radove bili su: kvaliteta urbanističko-arhitektonskog koncepta; usklađenost rada s programom natječaja; usklađenost rada s konzervatorskim uvjetima; funkcionalnost, estetske i oblikovne kvalitete predloženog rješenja; racionalnost i ekonomičnost rješenja u izvedbi i održavanju; inovativnost u pristupu rješavanja zadatka; kvaliteta rješenja natkrivanja seljačke tržnice; dizajn prodajne klupe (banka).

Prilikom završnog glasanja oko Njirićevog rada OS se podijelio. Za njega su glasali Popić, Ergić i Šverko, dok su protiv bili predstavnici Grada, Segarić i Baranović. I tako je Njirić, nesumnjivo jedan od najcjenjenijih domaćih arhitekata, odnio pobjedu za prsa.

Ovog teksta međutim ne bi bilo da na kraju službenog teksta obrazloženja izbora prvonagrađenog rada ne stoje i "Kriteriji i upute za doradu idejnog rješenja". Koji kažu:

"Obzirom na potencijalne probleme funkcionalnosti korištenja prostora otvorene tržnice, pri razradi projekta neophodno je sagledati i učiniti sljedeće: poboljšati detalj odvođenja oborinskih voda s ciljem potpune funkcionalnosti; prostor tržnice u cijelosti zaštititi od kiše koja može prodirati kroz prostore mimoilazećih 'tendi'; riješiti probleme koji mogu nastati u ekstremnim uvjetima (nalet jakog vjetra, snijeg...); posebnu pozornost posvetiti odabiru materijala 'tendi' i tehnologiji njihovog održavanja (čišćenje, jednostavno korištenje). Također, prvonagrađeni rad dužan je doraditi i uskladiti rješenje prema konzervatorskim smjernicama."

Dakle, ako smo mi laici dobro shvatili, na pobjedničkom radu će se trebati dosta toga doraditi da bi zadovoljio sve one kriterije koji su bili postavljeni u samom natječaju. Ako je toliko toga potrebno poraviti, i to ne nekih nebitnih detalja, nego osnovnih, poput konzervatorskih uvjeta, funkcionalnosti tržnice za kišu, vjetar, oborine..., logično se nameće pitanje zašto je takav rad uopće pobijedio? Hoće li nakon svih tih korekcija to biti isti onaj rad koji je pobijedio na natječaju ili nešto potpuno drugo? I hoće li i takav, dorađen, uspjeti zadovoljiti temeljne postavke natječaja ili će i dalje biti neprihvatljiv za prodavače koji traže da sutra na svojim radnim mjestima budu "na suhom i toplom", zaštićeni od svih atmosferilija?

Njirićev rad oblikovno ne izgleda loše, čak bi i novinarska tepanja kako će "tende na vjetru stvarati zvuk poput Morskih orgulja" imala smisla da zvuk Morskih orgulja mnoge ne iritira i da tende u obliku jedara mogu zaustaviti kišu. Stoga je posve legitimno pitanje što ćemo na kraju dobiti od Njirićevog rada? Hoće li ta jedra – koja su njegov forte – uopće ostati ili će se pergola na betonskim stupovima morati zatvoriti punom tendom ili nekim drugim materijalom? Ako do toga dođe, kako će se odvoditi kišnica? Što će biti kada puhne malo jače jugo? Hoće li prodavačima letjeti verdura po bancima, a možda i banci zajedno s njima...?

Na sva ta pitanja odgovor će nam morati dati arhitekt Njirić prilikom korekcija svog pobjedničkog rada. Hoće li njegove korekcije zadovoljiti Grad Zadar? Hoće li Njirić pristati na sve zahtjeve Grada? Što će od svega toga na koncu biti, nezahvalno je prognozirati.

Stoga smo za komentar zamolili jednog od članova OS-a, arhitekta Hrvoja Baranovića, pročelnika gradskog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja. Njemu je, kaže, osobno bio draži jedan drugi rad i zato je glasao protiv Njirića, a što se tiče korekcija koje je OS na kraju iznio, smatra da one neće utjecati na konačno oblikovno rješenje prvonagrađenog rada.

"U završno razmatranje uzeli smo sedam radova i između njih smo odabirali nagrađene radove. Moram reći da nijedan od 28 pristiglih radova nije odmah "iskočio". Nije bilo rada kojeg bi svi prepoznali kao nedvojbeno najbolji, pa smo do konačne odluke došli kroz niz eliminacijskih krugova. Na kraju je preglasavanjem pobijedio Njirić. Što se tiče istaknutih opaski na funkcionalnost tendi i konzervatorske uvjete, o tome će se još razgovarati s autorom prilikom izrade glavnog i izvedbenog projekta. Dosta toga je ostalo nerješeno po pitanju tehnologije rješenja tendi, njenog spuštanja i podizanja, kao i oko ispunjavanja nekih konzervatorskih uvjeta. Sva ta otvorena pitanja autor će morati riješiti, no ipak mislim da to na kraju neće bitno utjecati na oblikovno rješenje podjedničkog rada".

Baranović nam je još rekao i da je bilo koji drugi rad pobijedio, također bi dobio svoju "porciju" smjernica za doradu, jer niti jedan, ponavlja, nije idealno zadovljio baš sve uvjete natječaja, niti se po svom prijedlogu rješenja izdvojio. Štoviše, ne isključuje mogućnost da će se rješenje za prostor uokolo samog platoa tržnice, koji je na natječaju bio anketan, tražiti kroz kompilaciju prijedloga drugih radova na natječaju koji su taj prostor rješili bolje od pobjedničkog rada.

Znači, nema nam druge nego čekati. Najprije 10. siječnja izložbu svih radova i javnu tribinu na kojoj će članovi OS-a obrazložiti svoju odluku, a potom i postupak izrade izvedbenog projekta koji bi zadarskoj tržnici trebao dati onu važnost koju zaslužuje kao trbuh grada i turistička atrakcija. I sve to za nekih osam do deset milijuna kuna.

Puno? Ili malo?

Sve će biti preskupo ako ne bude - funkcionalno.