Bibinje od 20. stoljeća ima porast stanovništva od 830 posto, a proces imigracije i dalje je u tijeku

Predavanjem Ivice Vigata, docenta Sveučilišta u Zadru, završio je dvodnevni znanstveni skup o Bibinjama, u organizaciji Općine Bibinje, Sveučilišta u Zadru i Matice hrvatske koji je održan s ciljem pružanja multidisciplinarnog pristupa tema povezanih s Bibinjem. Na skupu su obrađeni  zemljopisni, povijesni, gospodarski, jezikoslovni i kulturološki aspekti bibinjskog života.

- Posebno je zadovoljstvo sudjelovati na ovom znanstvenom skupu koji se baš tako često ne događa u Bibinjama. Ideja je bila da se znanstvenim pristupom rasvijetli, istraži i prikaže Bibinje i to kao ime, pojam i značenje kroz geografiju, kroz povijest, gospodarstvo, demografiju, jezik, školstvo, kulturu, ljude i običaje.  Znanstveni radovi i publikacija koja će nakon ovog znanstvenog skupa biti tiskana trebaju radi nas samih i radi komunikacije sa svijetom. Vjerujemo da će znanstvenici, istraživači kroz svoje znanstvene radove pokazati i prikazati mogućnosti opstojnosti na ovom prostoru ne samo u prošlosti nego sa sigurnošću i u Budućnosti. Svi ovi znanstveni radovi bit će temelj i smjernice budućih istraživanja u svim područjima života Bibinja i Bibinjaca – poručio je načelnik Općine Bruno Bugarija.

Na znanstvenom skupu sudjelovali su vrsni znalci iz više hrvatskih znanstvenih institucija ali i bibinjski stručnjaci. Jedan od ciljeva koji je pred organizatorima je i objava svih radova u monografiji Bibinja.

- Sveučilište u Zadru je rado prihvatilo inicijativu Općine Bibinje, ali i mnogih pojedinaca okupljenih oko Matice hrvatske ogranka u Zadru, te onih Bibinjaca koji djeluju kod nas na Sveučilištu i u nama partnerskim ustanovama poput Državnog arhiva u Zadru. Odlučili smo nastaviti svojevrsni niz znanstvenih skupova koji onda i rezultiraju znanstvenim monografijama koji su s jedne strane izvrstan pregled dosadašnjih znanstvenih spoznaja o prirodnoj kulturnoj baštini o društveno gospodarskom razvoju ali i izvrsna osnova za izradu strateških dokumenata. S obzirom na značenje Bibinja u sustavu zadarske regije smatrali smo da je izuzetno važno da se tome naselju posveti odgovarajuća pozornost – rekao je prorektor zadarskog sveučilišta dr. sc. Josip Faričić.

Veliki interes Bibinjaca za sam znanstveni skup svjedoči kako postoji veliko zanimanje za proučavanje bogate povijesti ovog mjesta ali i otvaranja rasprava o njegovoj budućnosti, s posebnim naglaskom na turizam o kojem su profesori sa Sveučilišta u Zadru proveli dva istraživanja, te dali smjernice za napredak.

Po prvi put istraženi su i demografski procesi u Bibinjama, pa se moglo čuti u predavanju profesorice Snježane Mrđen kako Bibinje ima porast stanovništva od 830%, te kako je Bibinje demografski najmlađa Općina u Županiji. Postoji veliki broj stanovnika s osobnim prihodima, no udio aktivnog stanovništva danas je manji nego 1953. Godine, te zaposlenost muškog stanovništva jako opada dok se kod žena povećava. Ipak jedno od predavanja koje je izazvalo najviše zanimanja, pored onog o Bibinjcima u Domovinskom ratu doc. dr. sc.  Ante Nazora,  bilo je predstavljanje rezultata arheoloških istraživanja na Petrini dr. sc. Radomira Jurića koji je pronašao zlatne naušnice tzv. Sljepoočničarke koje datiraju iz druge polovice 9 i početka 10 stoljeća, a među Bibinjcima već prozvane ˝Bibinjke˝.

- Skup je organiziran na najvećoj razini i posebno mi je drago da sam mogao ovdje iznijeti rezultate koje sam radio u tri navrata sa svojim timom, 2004.,2008./9., 2014. godine. Žao mi je što su istraživanja radi financijskih razloga prekinuta ali nadam se da će se nastaviti pogotovo istraživanja rimskih ostataka u ˝Lipauskoj˝ odnosno na Balovoj punti tj području ljetnikovca poznatog zadarskog doktora Vipauca za koji evo mnogi Bibinjci nisu znali da je postojao. Nalazište na Petrini je isto tako jako interesantno, no u trećem istraživanju gdje smo otkrili preko 50-ak grobova koji idu primarno u 14. stoljeće. I 15. stoljeće nam je bilo nevjerojatno iznenađenje kada smo naišli na prekrasne naušnice. Jedinstvene na našim prostorima, od čistog zlata koje daju neizmjeran prinos starohrvatskom nakitu. Pretpostavlja se da su pripadale ženskoj osobi koja je bila više statusne razine i to je pobudilo veliko zanimanje javnosti i stručnjaka. Drago mi je da se one sada koriste na plakatu i promidžbenom materijalu, drago mi je da su ih ljudi prozvali Bibinjke to je čak i poetski. Vidjet ćemo kasnije da li napraviti određene kopije koje mogu biti suvenir – rekao nam je profesor dr. sc. Radomir Jurić.

Do konačne izrade znanstvene monografije o Bibinjama koja će na gotovo tisuću stranica obuhvatiti znanstvena područja poput povijesti, crkvene povijesti, gospodarstvu, životu, kulturi i krajoliku Bibinja te o jeziku i školstvu morat ćemo pričekati iduću godinu kada je planiran tisak.