Cijela Dalmacija kiše, kašlje, šmrca, građani se žale na proljev i glavobolju. Mnogi imaju koronu, ali ima i drugih infekcija. Evo kako ih razlikovati

Posljednjih dana imamo osjećaj kao da je cijeli grad pozitivan na korona virus pa pušemo i „na hladno” odnosno na sve koji zakašlju ili kihnu, bez obzira što se može raditi i samo običnoj prehladi ili gripi. Osim Covida velik broj naših sugrađana tuži se na glavobolju, proljev, oko nas svi šmrcaju, kišu, kašlju... 

Građani nam navode da su prazne trgovine, teretane i drugi objekti, velik je broj ljudi na bolovanju, a drugi su u izolaciji. Mnogi ljudi se proteklih dana nisu uspjeli ni testirati, a dio poslodavaca se žali da im je dio radnika na bolovanju.

O svemu smo upitali Bernu Pavić, dr. med., liječnicu obiteljske medicine iz Splita.

Berna Pavić, dr. med., liječnica obiteljske medicine iz Splita

Screenshot HRT

Je li nas osjećaj vara ili je zaista većina grada "pozitivna"?

- Osjećaj vas ne vara, dnevno od 10 rezultata PCR testova sedam ih bude pozitivno - kazala nam je Berna Pavić, dr. med., i nastavila. Tko god se javi s respiratornim problemima mi ih šaljemo na PCR testiranje, i ako dođu negativni znaju imati bronhitis ili običnu prehladu, ali u pravilu većina ih bude pozitivna na COVID- 19 infekciju, posebno mladi ljud i- otkrila nam je dr. med. Berna Pavić koju smo upitali ima li dosta pacijenata na bolovanju?

- Ima uvijek onaj dio starije populacije koji su na bolovanju zbog artistisa ili reume ... ali sad ima dosta mladih koji se dosad nisu javljali. Na bolovanju su ili oni koji su pozitivni ili članovi obitelji pozitivnih koji su u izolaciji. Jedan dio, manjinski, su oni kojima su se bolovanja razvukla na šest mjeseci zbog post Covid tegoba koji su ili bili na respiratoru ili hospitalizirani zbog teže kliničke slike, kazala je dr. Pavić, a mi ćemo pokušati objasniti razliku između prehlade, gripe i korona virusa.

Obična prehlada, gripa i COVID -19 su virusne bolesti koje se prenose kapljičnim putem i rukama, a s obzirom na spektar različitih simptoma i kliničkih manifestacija do kojih mogu dovesti, ključ pravodobnog pristupa pacijentu je adekvatno razlikovanje ova tri klinička entiteta.

Obična prehlada

Obična prehlada je akutna virusna infekcija koja prolazi spontano, obično ne izaziva vrućicu a zahvaća gornji dišni sustav pa se očituje rinorejom, kašljem i grloboljom. Bolest je najčešće blaga i kratka, traje nekoliko dana (najčešće između jednog i tri dana), uz najizraženije lokalne simptome kao što su hunjavica, kihanje, začepljenost nosa uz sekreciju iz nosa (najčešće bistar sekret) . Povišena tjelesna temperatura obično izostaje, a ako se ista i javi tada ne prelazi 38 °C, uz osjećaj umora i slabosti koji mogu biti prisutni. Blagi bolovi u mišićima i kostima se mogu javiti, ali nisu toliko izraženi kao kod gripe kod kojeg ti simptomi praktički bez iznimke prate kliničku sliku u znatno izraženom obliku.

Gripa

Gripa je virusna bolest koju uzrokuje virus influence tip A, B ili C, a najčešći uzročnici bolesti kod ljudi su tip A/podtip H1N1 ili tip B/podtip H3N2. S druge strane, tip C je radi svoje blage kliničke slike zanemariv. Ono što je karakteristično za gripu, piše Pliva Zdravlje, jest da nam dolazi svake godine u manjim ili većim epidemijama, i to u zimskim mjesecima, što je jedna od glavnih razlika prema običnoj prehladi ili COVID-u 19 za koje vidimo da se mogu javljati tijekom čitave godine. Jedna od neugodnih značajki gripe jest ta što ima sposobnost mutacije, što je razlog za nastanak sojeva koji često nisu osjetljivi na imunosnu zaštitu stvorenu ranijih godina; navedeno znači da možemo uvijek iznova obolijevati, i to ne uvijek s istom kliničkom slikom.

Virus se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom osobom (kihanje, kašljanje) ili preko kontaminiranih predmeta, a bolesnik je zarazan jedan dan prije pojave simptoma i praktički sve dane dok traju simptomi (od pet do sedam  dana). Nakon ulaska u sluznicu dišnog sustava započinje dosta nagla pojava burnih općih simptoma: visoka tjelesna temperatura, glavobolja, umor, bolovi u kostima i mišićima, opće loše stanje, a kod djece se često viđa mučnina ili proljev. Nakon nekoliko dana od početka općih simptoma počinju simptomi od strane respiratornog sustava (najčešće treći dan bolesti) u smislu suhog kašlja, konjunktivitisa, žarenja ždrijela i sekrecije iz nosa.Infekcija ovim virusom prenosi se sa zaražene osobe na drugu osobu bliskim kontaktom, i to prilikom širenja kapljica iz usta i nosa (kihanje, kašljanje, govor, pjevanje) koje onda ulaze u sluznicu nosa, usta ili očiju.

COVID 19

Isto kao i gripa, SARS-CoV-2 se također prenosi diranjem zaraženih predmeta s kojih onda rukama dalje raznosimo uzročnika. Simptomi COVID-19 su povišena tjelesna temperatura (što može izostati u velikog broja zaraženih osoba), suhi kašalj, umor, slabost, a rjeđe se javlja grlobolja, sekrecija iz nosa i bol u mišićima. Simptom koji je možda jedinstven za infekciju koronavirusom, premda se ne javlja kod svih jest gubitak mirisa i okusa koji se javlja dosta naglo, dakle bez prethodnog začepljenja nosa i/ili sekrecije iz nosa.

U slučaju gripe i Covida stariji bolesnici i oni sa slabijim imunitetom te komorbiditetima su podložniji. Također i pretilost je jedan od rizičnijih čimbenika za teži oblik bolesti.

- Ono što situaciju sa COVID-19 čini još kompliciranijom jest što jedan i to ne zanemariv postotak pozitivnih bolesnika nema nikakve simptome ili potpuno blagu kliničku sliku sličnu običnoj prehladi, što nas tjera na poseban oprez.

Teži oblik bolesti podrazumijeva otežano i ubrzano disanje, suhi kašalj, sniženi krvni tlak i poremećeno opće stanje.

Po čemu se razlikuju?

- Razlike između prehlade, gripe i bolesti COVID -19 su te što se gripa ipak javlja uvijek zimi, počinje naglo i to s povišenom tjelesnom temperaturom, bolovima u mišićima te općom slabosti; s druge strane, prehlada se javlja tijekom čitave godine, počinje s blagim simptomima, obično bez povišene tjelesne temperature te odmah sa začepljenjem nosa ili sekrecijom iz nosa. Za razliku od gripe i prehlade COVID-19 najčešće ne počinje naglo te se javlja s blaže povišenom tjelesnom temperaturom uz suhi kašalj koji je kroz prvi tjedan bolesti blag, a kasnije postaje jači (kod gripe kašalj obično počinje na početku bolesti, drugi ili treći dan bolesti) , a najčešće izostaje bol u mišićima koja se kod gripe javlja odmah u početku. Isto tako, piše Pliva Zdravlje, glavobolja se uz gripu javlja u pravilu uvijek, dok je ista puno rjeđa kod COVID-19.