"Dalmatinci, nemojte saditi samo masline. Zemlja će vam biti neplodna". Poznati stručnjak donio i "recept" za poljoprivredu bez kemije, a dao nam je i popis dobrih biljaka

Ima nas više od 50, interes je stvarno velik. U pravilu organiziramo radionice za grupe do 25 ljudi, ali ovo je iznimno gostovanje! - kazao je Ivan Rako, predsjednik Udruge "Permakultura Dalmacija", ljudima koji su došli na splitsko Duilovo kako bi na radionici čuli Panosa Manikisa, grčkog stručnjaka koji je cijeli svoj život posvetio primjeni Prirodne poljoprivrede (Natural Farming) na svom imanju. Manikis živi na sjeveru Grčke, a imanje održava bez kopanja, gnojidbe i upotrebe bilo kakvih kemijskih sredstava, a financira se prodajom plodova s tog imanja.

Okupljeni ljudi željni novog znanja, žene i muškarci raznih dobnih skupina, iz prve ruke su htjeli čuti i vidjeti čovjeka koji je radio i nastavio učenje japanskog znanstvenika Masanobua Fukuoke, koji je prvi razvio tehniku prirodnog poljodjelstva nakon Drugoga svjetskog rata te je testirao na raznim lokacijama diljem svijeta s ciljem ozelenjavanja siromašnih i opožarenih područja kao i uspostavljanja otpornih mješovitih voćnjaka, polja žitarica, povrtnjaka i šumskih sustava.

'Trikovi' za surove uvjete

U sklopu svojega prvog posjeta Hrvatskoj, Manikis je u organizaciji Udruge "Permakultura Dalmacija" održao u Splitu iznimno posjećeno javno predavanje o prirodnom poljodjelstvu, a sljedeća dva dana održao je radionice, prvu u jednom splitskom vrtu na Duilovu i drugu na poljoprivrednom terenu na Kozjaku. Zainteresirane koji su se prijavili za radionice, grčki stručnjak je podučavao o uzgoju voća, povrća i žitarica te demonstrirao primjenu "seed-balls"; glinenih kuglica koje sadrže humus i sjemenje raznih vrsta biljaka. Na taj način sjeme dobiva sve uvjete da proklija i uspije čak i u najsurovijim uvjetima.

Ovu tehniku Fukuoka je razvio i uspostavio 70-ih godina, a prirodnu poljoprivredu koju je razvio, opisao je u knjizi "Revolucija jedne slamke". Fukuoka je bio znanstvenik, filozof, pisac i iznad svega farmer koji je svoju metodu nazvao "ne-djelatna poljoprivreda". Njegov učenik Panagiotis Panos Manikis, već se 30 godina bavi prirodnom poljoprivredom na svom imanju, a zadnjih godina sve više putuje svijetom i prenosi znanje koje mu je Fukuoka prenio i koje on živi od susreta s japanskim znanstvenikom.

- Recimo da imate farmu sličnu ovoj i želite početi svoj put s ciljem da radite sve manje i dođete do točke kad vaša farma postaje samoodrživa. U tom trenutku jedino što trebate je brati plodove i uživati - započeo je Panos Manikis svoju priču, naglašavajući kako, nažalost, prirodu već tisućama godinama uništavamo i nije lako doći do tog stadija.

- Stoga moramo uložiti puno truda da priroda počne raditi za nas. Prirodu je potrebno potaknuti s velikom raznolikošću sjemena - istaknuo je. Ključno je povećati plodnost tla, imati raznolikost biljaka i životinja, kako bi se sačuvala ravnoteža u prirodi, kako ne bi imali bolesti i nametnike!

Tri ključna pojma

- Tri su pojma ključna - prirodan čovjek, prirodna prehrana i prirodna poljoprivreda. Ako ne znamo jednu od te tri stvari, ne možemo razumjeti ni ostale. Ako ne znamo što je prirodna prehrana, ne možemo uspjeti kao prirodni poljoprivrednik. Ako ne znamo što je prirodan čovjek, ne znamo ni što je prirodna prehrana ni prirodna poljoprivreda. Početna je točka da u ovom trenutku o tome ništa ne znamo. Ako to razumijemo, sežemo još dalje od znanja koje je više od riječi - kazao je Manikis.

Dodao je kako ne zna ništa o prirodi na ovom mjestu u Splitu, ili u Rijeci ili Zagrebu koje posjećuje ovom prigodom, ali zna da priroda na svakom mjestu treba raznolikost sjemenja, da prirodi treba ponuditi sjeme i gledati što će izniknuti. Neke sjemenke u sjemenim kuglicama neće proklijati, neke će proklijati, ali neće uspjeti, neke će proklijati, procvjetati i stvoriti novo sjeme.

- Iduće godine primijetim koje su sjemenke uspjele, a sijem i one koje nisu baš najbolje uspjele. Prvu godinu ljudi siju sjeme, drugu godinu miševi, ptice i druga živa bića uzimaju sjeme i prenose ga dalje, a treću godinu priroda ili Bog preuzmu svoje. Ovo je način na koji ćemo promijeniti da ova ili druga farma postane prirodna farma. Želimo stvoriti farmu na kojoj će u harmoniji biti šumske vrste, voćke, povrće i žitarice. Važno je koristiti i biljke za zelenu gnojidbu koje će povećati kvalitetu tla. Prošetajmo zajedno, promotrimo prirodu na ovom mjestu i vidimo što možemo poboljšati - kazao je grčki stručnjak i poveo svoje dalmatinske učenike po vrtu, pojašnjavajući što vidi i koje su biljke pogodne za koje uvjete.

Pirika nije neprijatelj

Objasnio je što koja biljka znači, kakva je kvaliteta tla i kako se može poboljšati. Za zelenu gnojidbu tako su, primjerice, dobre sjemenke boba. Neke divlje trave, poput pirike i sirka, biljke koje su trajnice i stvaraju neravnotežu, imaju tendenciju uspostavljavanja monokulture i smanjuju kvalitetu tla. Za farmere takve su biljke gnjavaža, odlaze u trgovinu i traže kemijska sredstva da ih unište.

- U sustavu prirodne poljoprivrede ove biljke ne smatramo neprijateljem! One tu rastu s razlogom kao i mikroorganizmi u ljudskom tijelu. Medicina nam daje antibiotike kojima ubijamo te mikroorganizme, u poljoprivredi je isto, koriste se pesticidi, herbicidi, fungicidi. Mi ne želimo imati monokulturu takvih biljaka, namjera nam je zamijeniti ih drugim raznolikim biljkama, žitaricama i onima za zelenu gnojidbu koje će pomoći da se vrati ravnoteža i plodnost tla - pojasnio je Panos Manikis.

Kazao je i da je jesen najbolje vrijeme u mediteranskoj regiji, tada je sezona kiša. Proljetna sjetva koja se radi početkom ožujka neće dati toliko dobre rezultate, ali i to treba pokušati. Veliki je problem zadržati tlo pokriveno cijelu godinu vegetacijom. Zemlja voli biti pokrivena zelenilom. Stoga je važno koristiti razne biljke koje mogu rasti i ljeti.

Detaljno je naveo i biljke koje je dobro saditi, uvijek vodeći računa o raznolikosti. Tako je, uz ostalo naveo kako je pšenica ugrozila plodnost tla zbog pretjerane sadnje. Ipak, ona se može dodati u mješavinu sjemena.

- Ako želimo promijeniti stanje u kojoj vlada monokultura masline, breskve ili neke druge voćke, možemo saditi akaciju. Tu ne govorimo o Robinia pseudoakaciji, odnosno bagremu, koji je invazivan i ne poboljšava kvalitetu tla, već o mimozama koje mogu poboljšati kvalitetu tla - kazao je Panos Manikis.

Od otkrivanja do primjene

Proživjeli smo ono o čemu Manikis inače govori, "Sijanje sjemenja ne samo na tlo, već i u ljudska srca"... Naučili smo mnogo o tome koliko je priroda kompleksna, ali i kako nam samo promatranjem lako otkriva svoje tajne - kazao nam je Ivan Rako nakon što je završila druga radionica na Kozjaku.

Evo što nam je još kazao o posjetu Panosa Manikisa: "Učili smo o kvaliteti sjemenja i gline, važnim organskim tvarima koje pokreću život u tlu kao i drugim sastojcima koje smo na kraju zamiješali i oblikovali u sjemene kuglice. Neke su sadržavale mješavine povrća i biljaka za zelenu gnojidbu, a druge sjemenke žitarica, cvijeća i ljekovitog bilja. Na stotine kuglica izradili smo ručno, a onda smo savladali i tehniku izrade upotrebom miješalice za beton! Glinu u prahu, humus i sjemenke ubacili smo u miješalicu, postupno dodavali vodu i kao nekim čudom samo su se počele stvarati kuglice.

Tom metodom, naučili smo i o sjetvi divljih voćki iz sjemena, koje su nekada i zdravije i ukusnije od uzgojnih vrsta. Ako se ipak pokaže da nisu baš dobre za jelo, poslužit će kao odlična podloga za uzgoj nekih ukusnijih. Oduševljeni smo s odazivom na ove radionice, svi sudionici su bili aktivni i pridonosili svatko na svoj način - prava bioraznolikost na djelu! Stvorila su se nova poznanstva i ambicije za buduće suradnje, što nam i jest najveći cilj. Formirat ćemo grupu prirodnih poljoprivrednika u Dalmaciji, učiti zajedno i jedni od drugih i sigurno mnoge od naučenih stvari primijeniti i u svakodnevnom životu, a i kao poljoprivrednici i vrtlari."

Evo što poljoprivredni guru savjetuje

Grčki stručnjak članovima Udruge "Permakultura Dalmacija" dao je i popis biljaka u različitim uvjetima i godišnjima dobima, koje su podijelili s čitateljima "Slobodne"...
BILJKE ZA ZAŠTITU OD VJETRA

Stablašice

Lovor (Laurocerasus)

Nešpula (Loquat)

Magnolija (Magnolia)

Tuja (Thuja)

Lemprika (Viburnum tinus lucidum)

Zimzeleni hrast crnika (Oak evergreen)
Grmoliko bilje

Vatreni trn (Pyrachanta)

Pustenasta dunjarica uspravna (Cotoneaster erect)

Pitospora (Pittosporum)

Lemprika (Viburnum Tinus)

VOĆKE OTPORNE NA SUŠU

Badem (Almond tree)

Nešpula (Loquat tree)

Mušmula (Mespilus germanica)

Smokva (Fig tree)

Maslina (Olive tree)

Žižula (Zizyphus jujuba)

Vinova loza (Grape vine)

Pasji trn (Hippophaes rhamnoides)

Ruska maslina (Eleagnus angustifolia)

Jesenska maslina, štitasta dafina (Eleagnus umbellata)

Mnogocvjetna dafina (Eleagnus goumi)

Feđoja (Feijoa)

Ginkgo biloba
......................... Marelica, ranocvatuće sorte (Apricot, early varieties)

Trešnja, ranocvatuće sorte (Cherry, early varieties)