Dalmatinski stočar prema važećim propisima ne može legalno zaklati tele u svom dvorištu i prodati ga zainteresiranom kupcu premda je velika potražnja za takvim domaćim mesom. Ne smije prodati ni janjca ni kozlića za rođendan, krštenje, pir ili feštu.
Dakle, domaće meso koje se od proizvođača kupi na kućnom pragu je „na crno“ jer nitko od stočara ne može ispoštovati pravila koja se odnose na mjere prilagodbe propisa o hrani životinjskog podrijetla kojima se klanje stoke isključivo dopušta u klaoničkim objektima.
- Zbog ovakvih sumanutih propisa domaći stočari su dovedeni na rub opstanka - ističe stočar Ivan Tešija iz udruge Hrvatski krški pašnjaci, naglašavajući da se stočari snalaze svatko na svoj način.
Da bi netko legalno zaklao tele ili janje u dolini Neretve mora ga ukrcati u kamion i odvesti u stotinjak kilometara udaljenu najbližu klaonicu u Šestanovcu. Platiti klanje i troškove puta i sutradan opet otići po meso ali sa specijalizirani autom jer meso se ne smije voziti u gepeku - pojašnjava nam Tešija.
- I što se tu može. A pola naših stočara su ljudi u godinama neki nemaju ni vozačku dozvolu, ističe on.
Dakle, tele se ne može legalno zaklati zbog kompliciranih propisa koji su jednostavno neprovedivi na terenu. Stočari godinama čekaju da se netko sjeti i olakša im život kako bi legalno mogli klati i prodavati svoje životinje. Država je uvjetovala klanje životinja u klaonicama ali to nije regulirano kao uslužno klanje pa klaonica može diktirati svoje uvijete od cijene koji iznosi oko 300 kuna pa do toga da odbije primiti životinju.
- Kad netko kupi janjca ili kozlića izravno od proizvođača to je na crno. Mi smo potpuno blokirani. Prodavati moramo a tako riskiramo kazne i do 15 tisuća kuna. U Dalmaciji ima stočarske proizvodnje. Ljudima treba omogućiti da legalno zakolju i legalno prodaju meso - govori Tešija, koji se zalaže za izgradnju otkupno-prodajnih centra sa hladnjačama i klaonicama, koji bi se mogli financirati sredstvima iz EU fondova.
- To je posebno važno u uzgojnom sustavu krava-tele gdje se telad drže na otvorenim pašnjacima. Njihovo meso je žilavije jer se stalno kreću i potrebno ga je dozrijevati nekoliko dana u hladnjačama. Tek nakon toga meso bude meko i rahlo. Nešto slično se već radi u Istri sa boškarinom čije je meso brend - pojašnjava nam Tešija.
Međutim, da bi se pokrenulo nešto se mrtve točke potrebna je izgradnja malih klaonica sa minimalnim sanitarno-tehničkim uvjetima. Upravo u tom smjeru ide i inicijativa Ministarstva poljoprivrede o novom Pravilniku o klanju životinja namijenjenih potrošnji u kućanstvu te mjerama za unapređenje sektora ovčarstva i kozarstva, s naglaskom izgradnje malih klaonica u sklopu Programa ruralnog razvoja.
Naime, postojeći nacionalni Pravilnik o mjerama prilagodbe propisa o hrani životinjskog podrijetla iz 2015. godine je na razini Europske unije ocijenjen kao jedan od najprilagođenijih malim proizvođačima. Međutim, prema mišljenju domaćih proizvođača ne pokriva u potpunosti stvarne potrebe proizvođača, posebice na vrhuncu sezone klanja po pitanju dozvoljenih kapaciteta klanja, koji trenutno iznose 20 uvjetnih grla tjedno-pojašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.
Zbog nedostatka malih klaonica primjerenih potrebama malih proizvođača ovaca i koza u pojedinim područjima države ponovno je razmotren prijedlog proizvođača za povećanje dozvoljenih kapaciteta na 30 uvjetnih grla tjedno, a očekuje se da će prijedlog izmjena biti upućen u elektronsko savjetovanje do kraja veljače. U Hrvatskoj trenutno posluje ukupno 101 klaonica papkara i kopitara od kojih su njih 37 odobrene kao fleksibilne klaonice - ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
Stočari sa kojima smo razgovarali pozdravljaju ovakvu inicijativu iz Ministarstva poljoprivrede ističući da je trebala doći još prije sedam godina kad je donesen važeći Pravilnik kojim se regulira klanje domaćih životinja.
- Neke zemlje Europske unije su dozvolile klanje životinja na pašnjacima, jer jadne beštije dožive šok kada se ukrcavaju u kamion i odvoze po četrdeset pedeset kilometara udaljene klaonice - ističe Ivan Tešija naglašavajući da za to treba donijeti kvalitetan zakonski okvir.
Navodi primjer iz Bavarske gdje se tele ili janje može kupiti na kućnom pragu potpuno legalno dok dalmatinski stočari svoje ne mogu prodavati na takav način jer nisu ovlašteni za trgovinu mesom.
- Kod nas takvo pravo pripada samo mesarima koji onda mogu kako god hoće ucjenjivati stočare - rezolutan je Tešija.