Odavno i liječnici, a poglavito pacijenti nisu zadovoljni uslugama koje (ne) nudi naš zdravstveni sustav, premda poprilični dio osobnih dohodaka izdvajaju upravo za taj javni sektor koji je i doslovno od životnog značaja.
Komentari “ako nemaš vezu do likara nećeš ni doć”, “prije ću umrit nego imat snimku magneta”, “dite mi nema pedijatra, a žena ginekologa, a obećavali su nan brda i doline da se vratimo na selo”, “na otoku ne moš ni krv izvadit”,... tek su dio iskustava građana u susretu s hrvatskim zdravstvom. Stoga je u pokušaju anuliranja barem djelića problema, Županija splitsko-dalmatinska održala tematsku sjednicu upravo na temu zdravstvenih problema.
Stoga smo poslušali “eho s terena”, odnosno što kažu (grado)načelnici s područja najveće dalmatinske županije, što to nedostaje njihovim sugrađanima u zdravstvenom sektoru. Od 55 općina i gradova čelnici njih 26, znači manje od polovine, iznijeli su svoje stavove i nagomilane probleme tražeći bolju uslugu za svoje sugrađane, pa ćemo i mi u dva nastavka teksta iznijeti što to sve tišti stanovnike srednje Dalmacije.
- Sustav je sve manje učinkovit, a sve teže dostupan. Po listama čekanja smo među najgorima u Europi, a po broju kreveta za palijativnu skrb smo na začelju EU-a. Broj liječnika teško zadovoljava i trenutnu mrežu, deficit je na svim poljima – kaže dr. Joško Markić (SDP), predsjednik županijskog Odbora za zdravstvo, na čiju adresu su i stigle brojne pritužbe građana zbog (ne)pruženih usluga.
Dva pedijatra na brdo djece
A što se lokalnih sredina tiče, u istom smjeru idu i njihove potrebe, te pritužbe.
- Grad Imotski i krajina bilježe demografski porast, a dva pedijatra koji sada rade već su preopterećeni brojem malih pacijenata te nam hitno treba treći pedijatar. U deficitu smo i s inženjerima medicinske biokemije, dok nam infrastrukturno treba riješiti problem odvoda oborinskih voda, jer svaka veća kiša poplavi ordinacije i onemogući pristup.
Nužno nam je osvjetljenje i uređenje parkirališta kod ambulanti u Imotskom, kao i sanitetski prijevoz starijih osoba na pregled u Split, jer nemamo puno specijalista – navodi Ana Marija Radeljić (HDZ), imotska dogradonačelnica, a na tom tragu su i Segećani, koji također nemaju dovoljan broj liječnika:
- Zagorski dio naše općine, odnosno mjesta Bristivica, Prapatnica i Ljubitovica nemaju ordinacije primarne zdravstvene zaštite. Godinama muku mučimo s problemom prostora za rad liječnika, te se nadamo skoroj realizaciji nekog od predloženih prostora gdje bi se mogla oformiti ambulanta – iznosi načelnik Ivo Sorić (HDZ), koji je u pregovorima s pojedinim medicinarima za “pokrivanje” i tog zanemarenog dijela Općine Seget, gdje živi pretežito starija populacija.
Život bez doktora
I stanovnicima Prgometa, redom treće životne dobi, prijeti život bez liječnika. Naime, doktor koji sada dolazi u ambulantu dvaput tjedno po dva i pol sata ima dozvolu Ministarstva zdravstva samo do kraja 2022., te načelnik Ivan Skelin (HDZ) s pravom strahuje da će njegovi mještani ostati i bez te usluge s otkucajem prvog sata 2023. godine.
Grad Vrgorac za sada ima dovoljno liječnika u primarnoj zaštiti, trenutno ih je pet, ali za sedam godina čak ih četvero ide u mirovinu. Umirovljenje za tri godine slijedi i u laboratorijskoj dijagnostici, dok već imaju problem s radiolozima, budući da u gradu radi samo jedan djelatnik, i to bez zamjene.
Vrgorke ginekologa imaju samo dvaput tjedno, liječnici se izmjenjuju pri dolasku u Tinov grad, ali ortodonta nemaju zadnje tri godine zbog odlaska liječnika u mirovinu.
- Sve specijalističke preglede građani moraju obavljati u drugim sredinama, a palijativna skrb nije uopće razvijena na našem području – iznio je gradonačelnik Mile Herceg (NLM), nezadovoljan i neuvjetnom zgradom Doma zdravlja izgrađenom daleke 1963. godine i rekonstruiranom 1980. godine.
Danas krov prokišnjava, stare instalacije prijete pacijentima, zapušteni su glavni ulaz i stubište.
- Unutar zadnjih pet godina renovirani su stomatološka, pedijatrijska i ginekološka ordinacija, laboratorij i dio prostorija ispostave Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, no ostaje nam i dalje problem parkinga – rezimira Herceg.
Što se Zagvozda tiče, oni traže učinkovitiju organizaciju rada Dnevne bolnice KBC-a Split, koja je dogradnjom mjesne ambulante oformljena u vrijeme mandata ministra dr. Milana Kujundžića (HDZ).
- Treba staviti u punu funkciju prostore koje je općina dala u zakup za jednu kunu bolnici na 30 godina korištenja, a ljekarni na 15 godina, te imamo idejno rješenje dogradnje još jedne zgrade. Nažalost, imamo problem nedostatka kadra, nema radiologa, a imamo aparaturu za svakodnevno obavljanje ultrazvuka dojke, abdomena i krvnih žila vrata.
Ne dolaze nam specijalisti pa već imamo liste čekanja duže od četiri mjeseca, iako prostora i opreme imamo. Pacijenti trebaju preglede, žele to obaviti bez odlaska u Split. Imamo sve uvjete, a ne radi se dovoljno – ističe načelnik Miroslav Gaće (HDZ), otkrivajući da im je na početku rada dnevne bolnice bio dostupan endoskopski stup za gastroskopiju i kolonoskopiju, ali bolnička Uprava ga je odlučila prebaciti u Split.
Što se Omiša tiče, problem im je nedostatak pedijatra, jer je jedini liječnik otišao mirovinu, na što su iz Grada upozoravali županijski Dom zdravlja prije tri godine. A sličnu situaciju očekuju i u ordinacijama oftalmologije, radiologije (jedan liječnik radi iako ima 71 godinu) te školske medicine.
- Problem je i nedostatak hitnih timova tijekom turističke sezone, a nadamo se i rekonstrukciji zgrade Doma zdravlja, te poboljšanje uvjeta rada u ordinacijama u Srijanima – naglašava gradonačelnik Ivo Tomasović (nezavisni), dok Miro Bulj (Most), sinjski poteštat, govori i ovo:
- Naša ispostava županijskog Doma zdravlja se ciljano uništava jer smo imali rodilište, oni su ga ugasili i sada imamo “zadesno”, slučajno rodilište. Stacionar je toliko zapušten pa smo mi kao Grad, a ne Županija, ulagali u krevete koji se nisu mijenjali još od razdoblja nakon Drugog svjetskog rata.
Sto puta su popravljali krov koji i dalje curi, specijalizacije godinama ne dobivaju liječnici iz Sinja, Hitna pomoć nema dovoljan broj timova, nedostaje nam pedijatara, rendgenskih uređaja, te ću opet ponavljati – imamo 54 tisuće stanovnika Cetinskog kraja, po broju stanovnika više nego cijela Ličko-senjska županija koja ima četiri Doma zdravlja i bolnicu. Mi nemamo ništa.
I Šoltane muči puno toga.
- Pripravnost liječnika! Jedan radi u dvije službe i dežuran je, drugi ne želi dežurati dok Šolta bilježi prirast stanovništva, kao i veći broj gostiju tijekom ljeta, te nam je još jedan doktor neophodan. Nemamo hitni tim, pa liječnik obiteljske medicine odlazi na hitnu intervenciju i u tom razdoblju napušta ambulantu, ostavlja svoje pacijente – govori načelnik Nikola Cecić-Karuzić (nezavisni), problem otočana koji nemaju ni adekvatnu zdravstvenu njegu u kući, sanitetski prijevoz, laboratorij, a vape i za pedijatrom, ginekologom i oftalmologom.
Umirovljenici u ordinaciji
Što se Trogira tiče, oni imaju ordinacije Doma zdravlja te ispostave Hitne pomoći i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, a osim domicilnog stanovništva svim ustanovama gravitiraju i okolne općine Okrug, Seget, Marina, kao i stanovnici Slatina koji administrativno pripadaju Gradu Splitu.
- Nedostaje kadra! Već niz godina nemamo specijalista radiologa kojeg smo kao Grad pokušali riješiti sufinanciranjem njegova rada i boravka u Trogiru, konkretno unajmljivanja stana. Nakon godine dana specijalist je otišao jer mu poslodavac nije produžio ugovor.
Također, oftalmolog koji je bio u zakupu kao privatnik otišao je u mirovinu, te smo ostali i bez te usluge. Dodatni problem je i skori odlazak pedijatra u mirovinu te nas očekuje i nedostatak kadra u zdravstvenoj zaštiti djece. Ujedno naši otočani, stanovnici Drvenika Velog i Malog, sve češće ostaju bez liječnika, bez osigurane zamjene u vremenima kada doktor ne dođe u ordinirajuće vrijeme, a to je osobit problem u ljetnim mjesecima, kada na otocima boravi i veliki broj gostiju.
A u periodu turističke sezone naš grad sa Splitom, te općinama Okrug i Seget financira dodatni tim Hitne pomoći u ukupnom iznosu od 290 tisuća kuna – niže probleme trogirska pročelnica Ruža Kovačević Bilić (HNS), naglašavajući da građani ističu problem nedostatka specijalista ortodonta, a roditelji djece s teškoćama u razvoju nedostupnost sustavne rane intervencije te zdravstvenih usluga povezanih s nužnim terapijama mališana.
Kazuju Trogirani da je i zgrada Doma zdravlja u jako lošem stanju, sva dosadašnja ulaganja su nedovoljna, a ovo ljeto se opet aktivirao i problem parkinga zbog neriješenog odnosa zakupca i Doma zdravlja, pa je u tom kaosu često prilaz Hitnoj pomoći bio blokiran.
Solinjanima su puna usta demografskog uspona, ali imaju problem s brojem dostupnih – pedijatara.
Solin: Hvala Županiji, ali...
- U više smo navrata, a posebno zadnjih deset godina, isticali problem pedijatrijske skrbi u Solinu, koji je Grad prijatelj djece i obitelji, jedan od najmlađih gradova u Hrvatskoj, a nemamo dovoljno liječnika za naše mališane. Ujedno je prostor koji koristi pedijatrijska služba u derutnom stanju, a nedostaje im još minimalno jedan prostor za dodatnu ordinaciju.
Zahvaljujem Županiji, odnosno Domu zdravlja i “Ljekarni” na izgradnji nove zgrade s modernom ljekarnom i četiri ordinacije, dvije obiteljske medicine, ginekološke i dentalne ordinacije, no hitno nam treba pedijatar - konkretan je gradonačelnik Dalibor Ninčević (HDZ).
Pomalo je ljut što roditeljima i djeci ne može osigurati ovu skrb, budući da to nije u njegovoj ingerenciji, a želi pomoći svojim najmlađim sugrađanima, njih više od 3000 u dobi do devet godina. Majke tek rođenih beba ljetos su putovale do Kaštel Gomilice, gdje im je osiguran pedijatar kao alternativa nedovoljne skrbi u njihovu gradu.
Naime, jedan tim vodi pedijatrica koja je prije nekoliko godina trebala otići u mirovinu, a u drugom timu se izmijenilo sedam-osam liječnika, te ga ovu godinu uopće i nemaju, pa djeca idu u Kaštel Gomilicu na pregled. S tim kako Solinu, prema broju djece, hitno treba i treći pedijatrijski tim.