I Visoki upravni sud se čudi - kako to da za ljuti krš treba platiti tri puta više nego za plodne slavonske oranice

Visoki upravni sud ukinuo je odluku Hrvatskih šuma o pokretanju postupka prinudne naplate s osnove korištenja šumskog zemljišta evidentiranog u Arkod sustavu bez valjane pravne osnove za cjelokupno razdoblje korištenja tog zemljišta.

Hrvatske šume spornu odluku donijele su 2020. godine, a protiv nje su se odmah pobunili korisnici državnog zemljišta, u prvom redu stočari. Tako su tužbu podnijeli udruga Hrvatski krški pašnjaci, Poljoprivredna zadruga Eko Zrmanja, kao i niz vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava uglavnom iz Dalmacije. U svojoj tužbi su tvrdili da Hrvatske šume kao de facto posjednik državnog zemljišta uopće nisu ovlaštene za podnošenje vlasničkih tužbi, i to retroaktivno od 2015. godine, da uopće nisu raspisivale natječaje za zakupe, da dug nisu nigdje iskazivale godinama u svojom poslovnim knjigama, kao i da je rok za zastaru od tri godine odavno nastupio. Visoki upravni sud dao im je za pravo i odlučio da Hrvatske šume uopće nisu imale valjanu pravnu osnovu za donošenje očito sporne odluke o naplati dugovanja.

- Navedena presuda je zasigurno jedan pozitivni pokazatelj u pravnoj borbi naše udruge protiv samovolje, represije i nezakonitosti Hrvatskih šuma d.o.o., koje su uz Agenciju za plaćanja u poljoprivredi (APPRR) najveći krivci za iseljavanje stanovništva krških područja i padu poljoprivredne proizvodnje. Svojim nezakonitim i represivnim djelovanjem opstruiraju razvoj poljoprivrede i opstanka ljudi u našim selima – objavili su iz Hrvatskih krških pašnjaka odmah nakon dobivanja presude.

Zbog pašnjaka i kredite dizali

Oni odavno ukazuju na apsurd koji se događa, odnosno da stočari u Dalmaciji plaćaju ispašu svog blaga i tri puta više nego što to čini, primjerice, "Fortenova" za korištenje plodnih oranica po Baranji. Računica je sljedeća: nasljedniku propalog Agrokora obračunava se na istoku Hrvatske hektar po 200 kuna, dok stočari na jugu, suočeni s manjkom površina za napasanje, istoj državi moraju ponuditi 600, negdje i 800 kuna za pristup zaraslim pašnjacima. Neki su od njih, tvrde, zato dizali kredite, plaćali kamate i stavljali svu svoju imovinu pod hipoteku.

- Poljoprivrednike je 2015. godina država pozvala da upišu u Arkod sustav sve poljoprivredne površine koje koriste, što su oni i napravili. Država je na temelju naših upisanih površina u Arkod sustav formirala financijsku omotnicu za Europsku komisiju. Što više upisanih površina u Arkodu, to će biti veća financijska omotnica izravnih plaćanja za poljoprivredu za Hrvatsku. Agencija za plaćanja se obvezala da će u toku 2016. godine dostaviti ugovore o korištenju za svu državnu zemlju koju smo mi prethodno upisali u Arkod. Međutim, punih sedam godina državna administracija nije napravila ništa što se tiče realizacije ugovora, a Ministarstvo poljoprivrede donosi Pravilnik o evidenciji poljoprivrednog zemljišta po kojem brišu svu državnu zemlju za koju poljoprivrednici nisu dostavili ugovor o zakupu.

Ivan Tešija tvrdi: Hrvatske šume su ucjenjivale poljoprivrednike da sklapaju ugovore o privremenom zakupu pod uvjetom da plate korištenje sedam godina unazad, u protivnom će ih brisati iz Arkoda

Vojko Bašić/Cropix

Problem je što općine nisu raspisivale javne pozive za zakupe državne zemlje koja je pod ingerencijom jedinica lokalne samouprave, dok su s druge strane Hrvatske šume većinu šumskog zemljišta koje je bilo upisano u Arkod svrstale u šumsko-gospodarske osnove u kojima je zabranjena ispaša stoke, bez obzira što ljudi na tim područjima napasuju blago stoljećima.

Hrvatske šume su ucjenjivale poljoprivrednike da sklapaju ugovore o privremenom zakupu pod uvjetom da plate korištenje sedam godina unazad, u protivnom će ih brisati iz Arkoda. Ucjenjivali su poljoprivrednike i na način da ako ne plate dosadašnje korištenje da se ne mogu javljati na buduće natječaje pa su se mnogi ljudi bili prisiljeni zaduživati kod banaka – objašnjava Ivan Tešija, predsjednik Hrvatskih krških pašnjaka, koji je predvodio stočare u ovoj pravnoj bitci.

Ima tu posla i za Bruxelles

Da bi ovdje moglo biti posla i za Bruxelles, govori činjenica da je sve prije sedam godina upisane površine šumskog zemljišta u Arkod sustav Ministarstvo poljoprivrede prikazalo kao poljoprivredne površine. One to u svojoj naravi jesu, ali ih Hrvatske šume još uvijek vode kao nepoljoprivredne površine (tzv. šumske osnove). Taj nesrazmjer se vidi i na stranicama Komisije, na što je iz Unije već nekoliko puta upozoravano.

- Mi smo tražili od Ministarstva da se to ispravi, ali to nije učinjeno ni dandanas. Ciljano su išli uništiti određene poljoprivrednike na način da su im izbrisali pašnjake iz Arkoda, nezakonitom odlukom onemogućili javljanje na javne pozive i te pašnjake koje mi koristimo i dali u zakup drugima, očito podobnima, koji primaju potpore, a mi održavamo pašnjake. To je apsurd nad apsurdima – upozorava Tešija.

U ime udruge i brojnih pogođenih stočara očito nezakonitom odlukom Hrvatskih šuma, traži se hitan sastanak s Ministarstvom. U planu im je tražiti obeštećenja i hitno vraćanje površina u Arkod sustav. Iz Ministarstva, kojemu je na čelu Marija Vučković, kao ni Hrvatskih šuma, još se nisu oglasili oko presude.