Iako su širili zarazu, noćni klubovi nisu zatvoreni zbog zarade vlasnika? U Novalji uprihodili 150 milijuna kuna! Imamo podatke i za Dalmaciju

Proljetos se pretpostavljalo da će sezona biti loša, potom su rezultati sve iznenadili, da bi iznenadan porast broja zaraženih (od kojih se dio veže za noćne klubove) doveo do toga da su Hrvatsku pojedine zemlje stavile u "crveno".

Dio turista se vratio i prekinuo odmor, a drugi su otkazali rezervacije. Neki su komentirali da smo žrtvovali cijelu sezonu i zdravlje građana zbog moćnih i politici bliskih pojedinih vlasnika noćnih klubova.

No, jedan od najboljih pokazatelja kakva je sezona jesu iznosi fiskaliziranih računa tijekom ljeta. Porezna uprava nam je poslala podatke za četiri dalmatinske županije.

Dobili smo podatke i za dvije općine na Pagu – Novalju (Ličko-senjska županija) te općinu Kolan (Zadarska županija). U tim dvjema općinama smješteni su klubovi koji su izazivali pažnju naših i stranih medija.

Čitali smo i gledali izvještaje o partijanjima na poznatoj plaži Zrće. Mediji su pisali da je epidemiološka situacija na Pagu i Zrću loša, navodilo se da su klubovi puni i da se partija punom snagom. Neki od partijanera su i u kamere stranih medija vikali da korone više nema.

A evo što kaže "blagajna" Ministarstva financija i Porezne uprave.

Krenimo s Novaljom. Tijekom lipnja iznos računa u toj paškoj općini, s oko 3700 stanovnika, bio je 26.669.437 kuna, a u istom mjesecu lani – 57.599.867 kuna. U srpnju je fiskaliziranih računa bilo 71.743.061 kuna, u prošlogodišnjem srpnju – 138.728.619. Od 1. do 15. kolovoza iznos računa bio je 51.896.599 kuna, za isto razdoblje 2019. godine 70.776.488 kuna – navode, među ostalim, u Poreznoj upravi podatke za Novalju.

Vidljivo je da je iznos računa (u usporedbi s prošlom godinom) u lipnju u Novalji manji za 62 posto, a u srpnju za 48 posto. Do 15. kolovoza - 27 posto. Dakle, ugostiteljima je išlo koliko-toliko dobro, te je prihod bio oko 150 milijuna kuna. 

Jedan od popularnih klubova nalazi se i u općini Kolan na Pagu (oko 800 stanovnika).

– U lipnju je iznos računa bio 8.225.475 kuna, a u isto vrijeme lani 20.677.029. U srpnju je iznos računa bio 24.585.182 kuna, a tijekom prošlogodišnjeg srpnja 42.445.041. Od 1. do 15. kolovoza iznos računa je 18.896.645 kuna, a prošle godine u prvoj polovici kolovoza 24.051.493 kuna – kažu nam u Poreznoj.

Iznos računa u Kolanu u lipnju manji je za 60 posto, u srpnju za 42 posto. Iznos računa u prvoj polovini kolovoza manji je za 21 posto u usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom.

Prije nego što u drugom dijelu teksta navedemo koliko je ovo ljeto (u usporedbi s prošlim) zaradila - izgubila Dalmacija, evo komentara Veljka Ostojića, direktora Hrvatske udruge turizma i bivšeg ministra turizma:

– Proljetos smo imali procjenu da će sezona biti loša ako je i bude, ali smo ostali iznenađeni neočekivanim rezultatima u lipnju, srpnju i prvom dijelu kolovoza. A onda se dogodio obrat. Sami smo krivi što smo upropastili moguću posjećenost u rujnu. Nisu nam krivi ni Austrija, Italija ili Slovenija.

Oni su nas na početku sezone upozorili da bi noćni klubovi mogli biti problem, te su rekli svoje kriterije. Nismo ih slušali, a sada jadikujemo da nas netko ne voli. To jednostavno ne stoji.

Noćni klubovi su bili rizični, ali i druga veća okupljanja. Žarišta nisu postali ni smještajni kapaciteti, kafići, restorani... Dakle, pustili smo da klubovi zarade nekoliko milijuna kuna, a onda je cijeli hrvatski turizam izgubio nekoliko milijardi. To su činjenice – kaže Ostojić, navodeći da je Nacionalni stožer napravio i dobre stvari.

– Očito su neke zemlje imale puno goru situaciju nego mi u tzv. prvom valu, stoga smo i imali kakvu-takvu sezonu, prvenstveno zahvaljujući povoljnoj epidemiološkoj situaciji. Ali smo se previše opustili na ljeto.

Sada kad čujem te podatke o fiskaliziranim računima, mogu samo osjećati žal što se taj trend nije nastavio i u drugoj polovini kolovoza i rujnu. I nije turizam unio koronu u Hrvatsku, unijeli smo je sami. Danima slušam kako Stožer želi educirati i prosvjećivati. Ali neki ljudi jednostavno ne poštuju naputke – zaključuje Ostojić.

Evo i stanja u četirima dalmatinskim županijama:

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

Kolika je razlika u računima u 2019. i 2020. u Splitsko-dalmatinskoj županiji? U lipnju je iznos računa bio 1.733.251.214 kune, a prošle godine u istom mjesecu – 2.519.871.975 kuna. U srpnju 2.466.399.147 kune, a u istom mjesecu prošle godine – 3.480.713.888 kuna. Tijekom prva dva tjedna kolovoza u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznos fiskaliziranih računa je bio 1.478.615.027 kune, dok je u istom razdoblju lani bio 1.786.609.512,63 kune. Dakle, rezultati i nisu toliko loši, barem do sredine kolovoza.

Očito je: iznos računa za lipanj 2020. u odnosu na lipanj 2019. manji je za 31 posto, u srpnju 29 posto i za razdoblje od 1. do 15. kolovoza u odnosu na isto razdoblje lani iznos računa manji je za 17 posto.

ŠIBENSKO KNINSKA ŽUPANIJA

A ovo su podaci za Šibensko-kninsku županiju: u lipnju je iznos računa bio 445.227.233 kune, a za isto razdoblje 2019. – 591.555.435 kuna. U srpnju je ostvareno računa u iznosu od 700.289.506 kuna, a prošle godine 907.580.014 kuna.
– Za razdoblje od 1. 8. do 15. 8. 2020. godine iznos računa je 459.177.791 kunu, a za isto razdoblje 2019. godine 540.924.849 kuna – navode nam u Poreznoj.

Prevedeno u postotke: ovogodišnji lipanj u odnosu na prošlogodišnji slabiji je za 25 posto, srpanj za za 23 posto, a kolovoz za 15 posto.

ZADARSKA ŽUPANIJA

Kakva je situacija u Zadarskoj županiji? U lipnju ove godine ukupan iznos fiskaliziranih računa bio je 872.903.808 kuna, a za isto razdoblje 2019. godine – 1.140.983.171 kunu. U srpnju je iznos računa bio 1.389.169.598 kuna, a u sedmom mjesecu prošle godine – 1.730.602.084 kune. Od 1. do 15. kolovoza iznos računa bio je 868.176.315 kuna, a prošle godine 994.536.615 kuna.

I u postocima: iznos računa u lipnju u usporedbi s prošlom godinom manji je za 23 posto, u srpnju za 20 posto, a u prvoj polovini kolovoza za 13 posto.

DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA

I na kraju županija koja je imala pak najveće gubitke – Dubrovačko-neretvanska.
Za razdoblje lipnja iznos računa je bio 441.207.737 kuna, a za isto razdoblje 2019. godine – 1.061.453.273 kune. Tijekom srpnja iznos računa je bio 686.459.443 kune, a za isto razdoblje 2019. – 1.408.397.562 kuna. Od 1. do 15. kolovoza ove godine iznos računa bio je 464.263.382 kune, a za isto razdoblje 2019. – 724.202.447 kuna.

Računi u lipnju manji su za 58 posto u odnosu na lanjski lipanj, u srpnju za 51 posto, a u prvih 15 dana kolovozai za 36 posto.