Ima li ikakvo voće i povrće da je zdravo i sigurno za prehranu ili su pesticidi svuda oko nas, čak i u kućnoj prašini, kao što je pokazala studija "Spasimo pčele i poljoprivrednike", koju je pokrenula Europska građanska inicijativa (ECI).
Brojne su posljedice upotrebe pesticida na ljudski organizam. Oni su kancerogeni, uzrokuju non-Hodgkin limfom, utječu na reproduktivno zdravlje, uzrokuju bolove u trbuhu, pretilost, dijabetes, alergije, neurološke probleme, agitiranost, astmu, Parkinsonovu bolest.
Izgleda da je sve nezdravo, zagađeno, potencijalno štetno za zdravlje, pa čak i kancerogeno. Što ćemo onda jesti?
Voće i povrće proizvedeno u Hrvatskoj, nije nikakva tajna, opterećeno je pesticidima, a nije bolje ni s uvoznim. Dapače, kod uvoza je čak i gore jer u Hrvatsku dolaze poljoprivredni proizvodi iz trećih zemlja, gdje su standardi kvalitete puno niži i dopuštena su zaštitna sredstva kakvih odavno nema u EU-u.
Nekoliko kapi deterdženta i trljanje ploda pod tekućom vodom pomaže smanjiti količinu pesticida na glatkim površinama poput jabuke, ali nije učinkovito za hrapavu koru naranče, a pogotovo ne za jagode. Neki potapaju voće u rastvor sode bikarbone, ali to su sve postupci koji neće voće potpuno osloboditi utjecaja pesticida.
Ipak je najučinkovitije guljenje kore, ali ima fungicidnih sredstava poput imazalila koji kroz koru prodire u plod. Dakle, njega se ne možemo riješiti gotovo pa nikako.
Često čujemo da su limuni i naranče povučeni iz prodaje jer je na njima otkrivena povećana količina imazalila, fungicidnog sredstva protiv truleži ploda i gljivičnih infekcija. Takvo voće koje nije za ljudsku potrošnju se neškodljivo uništava. Ali postavlja se pitanje što će oni koji su ga kupili dok je bilo na polici trgovačkog centra jer analize traju i po nekoliko dana, odnosno tjedana, pa se često zna dogoditi da kad analiza o štetnosti bude gotova da voće ili povrće već bude rasprodano.
Nakon limuna, na policama trgovina i naranče prskane opasnim fungicidom: ‘Piše da kora nije za jelo, ali...‘
Svjedoci smo da je u paprikama uvezenima iz BiH pronađen insekticid formetanat, u grejpu i narančama iz Egipta je pronađen chlorpirifos, u suhim smokvama uvezenima iz Turske aflatoksin i mikotoksin.
Osim što je fitopatološka kontrola na granici otkrila za zdravlje štetno voće i povrće, zanimljivo je da su od građana koji su ih ilegalno pokušali unijeti u Hrvatsku iz BiH i Srbije oduzeli i 4320 litara različitih herbicidnih pripravaka, te oko 60 kilograma insekticida i fungicida čiji su unos i uporaba na području EU-a zabranjeni.
Ali priča s imazalilom je ponešto drukčija. On je među pesticidima i fungicidima najpodmukliji jer je dopušten u EU-u pa je tako i u Hrvatskoj njegova upotreba legalna, naravno ako se koristi u propisanim dozama.
Imazalilom je dopušteno tretiranje sjemena žitarica, brojnih vrsta voća, između ostalog i agruma, te drugih poljoprivrednih proizvoda nakon žetve ili berbe. U Hrvatskoj su trenutačno odobrena čak četiri sredstva za zaštitu bilja koja sadrže aktivnu tvar imazalil za primjenu na agrumima. Na tržištu se tako mogu naći Imacide 7.5 LS, Decozil EC, Citrocil, Citrosol A IMD2. Može se koristiti u sortirnicama na limunu, mandarini i limeti i dopušten je za profesionalnu primjenu, što znači da se može kupiti samo u specijaliziranim prodavaonicama poput poljoprivrednih apoteka.
Obično se aplicira na plodove strojevima za nanošenje voska, odnosno ugrađenim prskalicama na pokretnoj traci strojeva za sortiranje plodova jer je po formulaciji emulzija (ulje u vodi). Namjena mu je da štiti plodove od truleži koju uzrokuju plijesni, sprječava gubitak težine i usporava starenje ploda.
Drugim riječima, voće tretirano imazalilom je uvijek svježe i sjajno te svojim izgledom mami kupce.
Maksimalno dopuštena količina imazalila u plodovima agruma je 5 mg/kg, što drugim riječima znači da je dovoljno pojesti koru s jedne tretirane naranče da se otrujete.
Sve studije vezane uz imazalil rađene su pod pretpostavkom guljenja i uklanjanja kore. Nitko se nije bavio pitanjem što kada se kora ne ukloni.
Nakon provedenih studija izloženosti ostacima ovog fungicida, a vezano za akutni i kronični rizik za zdravlje ljudi i djece uoči konzumacije tretiranih agruma, zaključeno je da je rizik za zdravlje prihvatljiv nakon uklanjanja kore agruma, i to za limun, mandarinu i limetu - procjena je to stručnjaka Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH-a).
Oni misle da su problem riješili upozorenjem na mrežici naranči i limuna ili na otisnutoj deklaraciji na gajbi ako je voće u rinfuzi: "Kora agruma nije za jelo. Tretirano imazalilom". Ali to zaista samo rijetki čitaju.
Ako su agrumi s tim natpisom stavljeni na tržište za inspekcijske i druge kontrole, to je potpuno legalno. Potrošač je informiran i tu je za sustav priči kraj.
I nitko nije odgovoran ako se netko otruje imazalilom. Neka bakica koja slabo vidi ili brzopleta domaćica koja koricu limuna ili naranče poželi naribati u kolač.
Kupcima naranči, limuna i drugih citrusa ne preostaje ništa drugo nego pažljivo čitati deklaracije i poštivati upozorenje da ne konzumiraju koru agruma, a prilikom kupnje agruma u rinfuzi imaju pravo zatražiti od prodavača sve podatke o proizvodu, a on ih je dužan dati na uvid - savjetuju udruge za zaštitu potrošača.
Ali to nije dovoljno. Imazalil treba izbaciti potpuno iz upotrebe jer je toksičan, iritira kožu i izaziva suzenje očiju. Vrlo je stabilan čak i na višim temperaturama, a djeluje na reproduktivne organe i dokazano je kancerogen. Kod dojenčadi i male djece imazalil izaziva probleme u središnjem živčanom sustavu.
- Naranče I. klase u drugim državama EU-a nisu ništa skuplje od naranči II. klase tretirane imazalilom u Hrvatskoj. Imazalil usporava truljenje, zato jedemo "svježe" naranče i limune iz uvoza od prije pet i više godina. Mi potrošači smo regulatori tržišta i imamo pravo sami odlučiti gdje i kako ćemo trošiti svoj novac, ističe Gordana Lukić iz Razvojne organizacije zaštite potrošača.