Julija Radović Longin: Oživljavanje proizvodnje sprječava iseljavanje mladih obitelji s otoka

Škraping centar u Tkonu na otoku Pašmanu postao je novo sjedište Klastera Hrvatski otočni proizvod (HOP), a njegova prva voditeljica je 41-godišnja Julija Radović Longin iz Tkona. Odluku o hrvatskom sjedištu otočne proizvodnje donijelo je 54 delegata s deset otoka i poluotoka Pelješca na redovnoj skupštini Klastera HOP-a održanoj u Zadaru na kojoj je donesen i financijski plan, ali i smjernice rada za sljedeću godinu.

- Tkonski proizvođači su ponosni što je za sjedište Klastera HOP-a odabrana naša općina, koja ih godinama podupire, prati i financijski pomaže. Pred nama je puno posla, ali smatram da je najbitnije povezivanje i umrežavanja proizvođača sa svih otoka, govori Julija Radović Longin ističući kako im je želje sve proizvođače pod oznakom HOP-a međusobno povezati i oživjeti zajedničku web stranicu, ali i educirati ljude kako registrirati OPG, obrt ili tvrtku te zadovoljiti sve zakonske uvjete za prodaju svoju proizvoda u trgovini.

Oznaku HOP odjeljuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i predstavlja jamac kvalitete, izvornosti i otočnog podrijetla proizvoda.

- Oznaka je postala brend koji podiže razinu kvalitete otočnih proizvoda. Manifestacija Škraping je prije sedam godina prvi put dobila oznaku HOP-a i postala je jedan od vodećih nositelja brenda s kojim je i započela ova priča u Tkonu. U sklopu Škrapinga svake godine se organizira i Sajam otočnih proizvoda na kojem sudjeluje preko 40 izlagača s oznakom HOP-a, objašnjava voditeljica Klastera, inače zaposlena u općinskoj komunalnoj ustanovi "Prvenj".

Na području Zadarske županije ove godine dodijeljene su nove 22 oznake tako da se brojka popela na ukupno 63 proizvoda s oznakom HOP-a. Najviše nositelja oznake HOP-a je na otoku Pašmanu, čak 31, slijede ga Pag s 11, Ugljan s 8 i Dugi otok sa 7 proizvođača, dok ih je na Silbi 3, na Ravi 2 i jedan na otoku Ižu.

- Oznake se uglavnom dodjeljuju OPG-ovima, ali paleta proizvoda je raznolika. Oznaku HOP-a nose maslinova ulja, domaći likeri od magunja, mermelade, kozmetika na bazi prirodnog bilja poput krema, melema i balzama, suveniri od kamena i maslinovog drveta, pleteni bokobrani i pramcobrani za brodove, a od prehrambenih proizvoda bih istaknula inćune i kozji sir te nematerijalni proizvodi poput tradicijskih i modernih manifestacija, priča Julija.

Ističe kako je najbitnije umrežavanje proizvođača u cilju razvoja otočne proizvodnje, ali i lobiranje kod Ministarstva regionalnog razvoja i nadležnih institucija (gradova i općina) da se uključe u sufinanciranje kako bi se osigurala bolja promocija nositelja oznake HOP-a na području Hrvatske.

- Zadarska županija u odnosu na druge u posljednje vrijeme prednjači po broju nositelja oznake HOP, pogotovo Pašman i Ugljan. Nove 22 oznake samo u ovoj godini pokazuju kako pokretanje novih proizvodnih subjekata pozitivno utječe na otoke i potiče lokalno stanovništvo da se što više uključi u radne procese. Na taj se način izravno sprječava iseljavanje ljudi s otoka i potiče se samozapošljavanje, naglašava Julija i dodaje kako se mnogo mladih obitelji odlučilo na osnivanje OPG-ova. Na taj način pomažu svom kućnom budžetu, ali i grade svoju budućnost na otocima kojima još uvijek nije dovoljno prepoznat njihov razvojni potencijal.