Iako zima klimatski još nije ustuknula pred proljećem, poljoljekarne u cetinskom kraju, kojih je desetak, već danima su okupirane poljoprivrednicima koji kupuju sjemenja u količinama što u zbiru premašuju sve dosadašnje rekorde.
- Sjemenskog krumpira sitne kalibraže više nema ni za lijek, a nestaje i krupnog za križanje. Ove sezone prodano ga je 30 posto više. Malo je kupaca sjemenskog krumpira u količinama od 100 ili više kilograma. Ljudi uglavnom kupuju od 10 do 25 kilograma, za potrebe obitelji. Zapazio sam puno kupaca koji će se povrtlarstvom baviti prvi put.
Oni sve zapitkuju, traže savjet. Najviše sjemenskog krumpira, a ako bi se zbrojile količine iz svih poljoljekarni radi se o stotinama tona, prodali smo tradicionalnim kupcima u naseljima oko Sinjskog polja. Ove godine, poslije dugo vremena, pojavio se veliki broj kupaca koji su najavili sadnju u Tijarici, Voštanima, Rožama, Aržanu, Svibu i drugim brdskim naseljima.
To su hobisti, ljudi koji u tim naseljima imaju starinu, koju su u pravilu obnovili i često je posjećuju, pa su odlučili aktivirati i dugi niz godina zapuštene povrtnjake – kazali su nam prodavači iz dviju najvećih i najprometnijih poljoljekarni u alkarskom gradu. U pripoljskim brdskim naseljima krumpiri su se već posadili ili se sade.
Kada je u pitanju sadnja te kulture u Sinjskom polju, sadit će se uglavnom od druge polovice travnja. Kasniju sadnju na poljskim parcelama diktira bojazan od kasnog proljetnog mraza, kao na primjer prije dvije godine, kada je 30. travnja slana doslovno spržila iznikle mlade biljke krumpira. Što se tiče drugih povrtnih kultura, već se uvelike sadi crveni i bijeli luk, odnosno kapula i luk. Siju se grašak (biži), rotkvice, peršin, mrkve, špinat, blitva, otpornije vrste salata... Sjemenja tih povrtnica, uključujući i grah mahunar, ciklu i kupusnjače, ljudi su već masovno pokupovali.
Nešto slabije ide sjemenje rajčica, paprika, patlidžana, tikvica, tikava, krastavaca, dinja i lubenica. Samo rijetki pojedinci, koji su se uvještili ili imaju potrebu za većim količinama, siju sjeme i pripremaju presadnice dok najveći broj hobista i povrtlara za obiteljske potrebe kupuje već gotove presadnice. Izgledno je da bi povrće koje se uzgoji u nadolazećoj sezoni na području cetinskoga kraja dobrim dijelom moglo biti proizvedeno bez upotrebe zaštitnih sredstava, pesticida i herbicida. Naime, prije pet godina uvedena je zabrana slobodne prodaje zaštitnih sredstava.
Svatko tko je smatrao da će mu trebati zaštitna sredstva morao je proći izobrazbu o njihovoj primjeni, a pri kupnji u specijaliziranim poljoljekarnama morao je imati identifikacijsku iskaznicu. Proteklih mjeseci najvećim dijelom istekli su rokovi vrijednosti tih iskaznica. Za dobivanje novih treba proći dodatnu izobrazbu, koja se ovih dana masovno održava. Međutim, dok se dobiju nove iskaznice proći će određeni vremenski period, a s njim i ograničeno vrijeme primjene zaštitnih sredstava na pojedinim povrtnim kulturama.
U Sinjskom polju još uvijek najveći dio obradivih parcela sije se kukuruzom i ječmom te manjim dijelom pšenicom. Pšenica i ozimi ječam već su prihranjeni, a jari ječam uglavnom je već zasijan. Sa sjetvom kukuruza moglo bi biti problema. Kako nam kažu prodavači u poljoljekarnama, pojedini proizvođači sjemenskog kukuruza napustili su hrvatsko tržište na kojem su imali solidni udjel, veći od dvoznamenkastog postotka.
Sjemena koja proizvode instituti iz Osijeka i Zagreba ima u ograničenim količinama i unatoč visokom porastu cijena u odnosu na prošlu godinu, sigurno ga neće doteći za sve one koji bi ga htjeli sijati. U takvim uvjetima poljoprivrednici koji su pripremili ili preodredili oranice za kukuruz morat će sijati "sjeme s tavana", što je slabije rješenje, ali ipak bolje nego ostaviti oranice neposijanima.