Uprava tvrtke Autoceste Rijeka - Zagreb suočava se problemom rješavanja još jednog kostura iz ormara, vrijednog 67 milijuna kuna.
Naime, toliko je ARZ do 2009. godine platio za nabavu 3,5 kilometra burobrana, od kojih je 2,7 kilometara ugrađeno na dionici autoceste Rijeka - Zagreb od Kikovice do tunela Tuhobić, a 807,5 metara burobrana namijenjenih ugradnji na lokaciji prije vijadukta Hreljin i iza njega već osam godina stoji na suncu, kiši i snijegu u Tehničkoj jedinici Rupe, piše Jutarnji list.
Ugrađeni burobrani potpuno su beskorisni, a nakon analize koja je nedavno završena utvrđeno je da je i 807,5 metara naručenih i plaćenih burobrana također potpuno neiskoristivo te da ne mogu zaustaviti udare bure i omogućiti redovno odvijanje prometa.
Budući da su burobrani napravljeni specifično za tu lokaciju, teško će ih se moći iskoristiti negdje drugdje. Vrijednost tih burobrana je 15,5 milijuna kuna.
Sporan ugovor
Ugovor o nabavi i ugradnji burobrana s tvrtkom Dalekovod potpisao je 2007. godine tadašnji predsjednik Uprave ARZ-a Jurica Prskalo. Burobrani su trebali biti postavljeni u sklopu druge B faze gradnje autoceste Rijeka - Zagreb, a za dobavljanje, isporuku i ugradnju burobrana kao izvođač je angažirana tvrtka Skladgradnja.
Ukupna vrijednost nabave i gradnje burobrana bila je 68,3 milijuna kuna. Kada se 2007. godine krenulo u taj projekt, planiralo se postaviti burobrane duž 11 kilometara od naplatne postaje Grobnik do tunela Tuhobić, s obzirom na to da je riječ o dionici na kojoj bura puše brzinom većom od 100 kilometara na sat. Ipak je zaključeno da je riječ o preskupoj investiciji te je odlučeno da se zaštita od bure izvede u dvije faze.
U prvoj fazi burobrani su postavljeni u ukupnoj dužini od 2767 metara, na dijelovima dionice gdje je brzina vjetra veća od 130 kilometara na sat. Ti su burobrani trebali onemogućiti zatvaranje prometa na toj kritičnoj dionici.
No, kako nam tvrde upućeni, postavljeni burobrani potpuno su beskorisni jer smanjuju udare vjetra na brzinu između 30 i 50 metara u sekundi, a zatvaranje autoceste na tom dijelu za neke kategorije vozila počinje pri jačini vjetra 22 metra u sekundi.
Naši nam sugovornici tvrde kako je više razloga zbog kojih su postavljeni burobrani i oni uskladišteni u TC-u Rupe beskorisni. Prema njihovim tvrdnjama, u pripremi tog projekta mjerenja jačine vjetra obavljao je Državni hidrometeorološki zavod, ali, navodno, ne na samoj lokaciji postavljanja burobrana, nego na brdu iznad, te su dobivene netočne vrijednosti jačine i smjera vjetra.
Problemi u prometu
Na osnovu toga lamele na burobranima postavljene su u pogrešnom smjeru te nedovoljno smanjuju jačinu udara vjetra. Nakon što se utvrdilo da je postavljenih 2767 metara burobrana beskorisno, sve se pokušalo spasiti preusmjeravanjem prometa na južni kolnik i prilagođavanjem za dvosmjerni promet, no i to se zbog prejakih udara vjetra pokazalo nemogućim. Stoga se i dalje, usprkos burobranima, promet na ovoj dionici autoceste zabranjuje.
U pokušaju da ipak nekako spase kupljenih 807,5 metara burobrana u ARZ- u su naručili analize Prometnog fakulteta, Fakulteta računarstva i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koje su pokazale kako bi postavljanje ovog burobrana kod vijadukta Hreljina bilo preskupo, a u konačnici i beskorisno.
Prema troškovniku, postavljanje burobrana stajalo bi oko 7 milijuna kuna, a ne bi riješilo problem. Stoga se od svega odustalo. Uprava ARZ-a sada je pred problemom kako se riješiti panela koji već devet godina leže i pitanje je u kakvom su stanju.