Majka 11-godišnjaka kojeg su pretukli u školi u Biogradu: ‘Moj sin pije antidepresive. Ne spava, puno manje priča... Svaki dan je na terapijama‘

Sve je više slučajeva vršnjačkog nasilja već u osnovnoj školi, a zadnji takav dogodio se prije dva tjedna u Biogradu. Dječaka od 11 godina napala je grupa starijih učenika te ga pretukla u školskom WC-u.

Majka 11-godišnjaka je za Dnevnik HTV-a progovorila o psihičkim posljedicama koje njezin sin proživljava. Kaže da pije antidepresive jer mu je jako teško suočiti se sa situacijom koja je nastala. 

"Teško mu je zato što smatra da se na njega gleda kao da je osramotio školu zbog toga što je progovorio što se njemu dogodilo. Naše dijete je uvučeno u WC gdje ga je pričekala skupina starije djece koja ga je uvukla u WC i šakama tukla po rebrima i po trbuhu. Kad je on pao na pod i sklupčao se, oni su nastavili", ispričala je majka za Dnevnik HTV-a.

Dječak zbog straha u školu i dalje ne ide te je svakodnevno na terapijama kod psihologa.

"Ne spava, jako se umirio, traži cijelo vrijeme neku podršku, traži da je netko pored njega, puno manje priča", ispričala je majka.

Sve je više takvih slučajeva - u prvih osam mjeseci ove godine su policiji prijavljena 363 kaznena djela vršnjačkog nasilja. Lani ih je bilo 331. 

"Ovo su iznimno zabrinjavajući podaci budući da se radi o ozbiljnim prijestupima, dakle o kriminalitetu težih kažnjivih radnji, kaznenim djelima kojima su oštećene maloljetne osobe", rekao je za Dnevnik HTV-a Dragan Josipović, policijski službenik za mlade u Ravnateljstvu policije. 

"Dosta se često sada javlja online oblik - cyberbullying, tako da je teško razdvojiti jedno od drugog jer se javljaju i putem poruka i dijele neke neprimjerene sadržaje", ističe Helena Vučković, psihologinja na Hrabrom telefonu. 

Zlostavljanje počinje rano, a dobna granica je sve niža. "Njima je obuhvaćena populacija polaznika osnovnih škola, a znamo da se radi o populaciji mlađih od 14 godina, u pravilu osoba mlađih od 14 godina, što nas također uveliko zabrinjava", kaže Josipović.

"Zna doći i do nekih težih posljedica u obliku samoozljeđivanja, suicidalnih misli. Bitno je ostvariti neko sigurno mjesto da dijete može samo doći do roditelja ili do stručnjaka u školi ili nastavnika", rekla je psihologinja Vučković za Dnevnik HTV-a.