„Najprije nas je pogodila posolica, sada i krda divljih životinja, a prijete nam i fazani. Tražili smo i pomoć Lovačkog društva, ali njihovim odgovorom nismo zadovoljni…“

Na prostoru općine Ražanac rijetko kada kao tijekom ove godine vinogradari nisu zbrajali toliko velike štete. Kataklizma je krenula početkom svibnja, kada je tijekom trodnevne orkanske bure posolica iz podvelebitskoga kanala do srži spržila iznikle mladice sa začetim grozdovima. Ono malo što se dalo spasiti ručnim ispiranjem vodom, ovih vrućih ljetnih dana pustoše krda veprova.
Da je uistinu tako, i sami smo se mogli uvjeriti na licu mjesta u ražanačkom polju, gdje smo se uputili na poziv posljednjih ražanačkih Mohikanaca, hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata Nike Lilića i njegove supruge Lucije. Vrijedni i radišni bračni par zatekli smo suznih očiju u vinogradu na lokalitetu Luketnica, koji broji oko dvije tisuće trsova. Premda su trsovi zasađeni prije pola stoljeća, kompletan nam se vinograd doima iznimno mlad i zelen. Uredno je obrađen i sve je kao po "špagu", dok je uokolo njihove parcele sve zapušteno.

Čitamo tragove

– Još nismo došli sebi. Još smo u debelom šoku. Nismo više tako sigurni i dosta smo obeshrabreni. Neshvatljivo nam je da se naš mukotrpni rad može na jedan tako okrutan način pretvoriti u apatiju. Svjesni smo da su divlje svinje tu prisutne, ali da će nam, unatoč našoj danonoćnoj nazočnosti u vinogradu, činiti ovakva nedjela, to nismo očekivali. Po otiscima stopa, kao i po izmetu, može se zaključiti da se radi o krmači i nazimadi. Pogledajte samo ove pojedene grozdove na trsovima, pobacane grozdove i zrna po zemlji. Pa to je da vas odmah na licu mjesta "kolpa". Toliko ih je da se ne može odgonetnuti otkud su došle. Prisiljeni smo brati zeleno, lom i pakao! – jadaju nam se Niko i Luca.
– Uglavnom na svinjskom meniju sad je naš crni vranac, autohtona ražanačka sorta koja je pred berbom. Da nije bilo orkanske bure te sad veprova, što vranca, što ostalih bijelih i crnih sorti ubrali bismo najvjerojatnije više od 5000 kilograma, a ovako će ga, ako se uspijemo othrvati divljim svinjama te netom ispuštenim fazanima od strane domaćeg Lovačkog društva, biti oko tisuću kilograma. Sad nas je strah i virusa svinjske kuge jer smo čitali o njoj dosta ovih dana, s kojom možemo doći u doticaj preko veprova. Sve se, izgleda, pod ovim podnebljem urotilo protiv malog čovjeka. Pa valjda je i Bog digao ruke od svih nas – ističu Niko i Lucija, pojašnjavajući nam kako se moraju boriti i protiv lopova koji ne prežu od krađe grožđa.
Niko i Lucija se kao rijetko još tko u Ražancu bave i ribarstvom, kako bi uz mižernu Nikinu mirovinu uspjeli preživjeti i krpati kraj s krajem.

Sve ćemo po Zakonu

Lilići nam, puni bijesa i nezadovoljstva, pojašnjavaju kako su odmah nakon upada svinja obavijestili čelne ljude Lovačkog društva i zatražili njihovu pomoć te kako nisu ni izbliza zadovoljni odgovorom, a kamoli, kako rekoše, intervencijom na terenu.
Što kažu u upravi ražanačke Lovačke udruge "Kobac", porazgovarali smo s njezinim predsjednikom Markom Kožulom.
Kožul, uz žaljenje što se ovih dana događa s veprovima obitelji Lilić, kao i ostalim poljoprivrednicima i povrtlarima na prostoru općine Ražanac, kaže kako će njihovo Lovačko društvo oformiti komisiju koja će obići sve oštećenike te napraviti procjenu štete.
– Mi divlju svinju imamo u lovnogospodarskoj osnovi. Zakonsko je pravo ljudi da traže naknadu, a naša je zakonska obaveza da im pomognemo u okviru Zakona o lovstvu i to ćemo učiniti. Shodno uredbi Ministarstva poljoprivrede glede virusa afričke svinjske kuge, mi već dulje vrijeme provodimo zakonom definirane mjere na terenu. Od 1. rujna naši će lovci krenuti u još otvoreniji i organiziraniji odstrel divljih svinja. Divlje svinje ovdje ne obitavaju trajno, nego su u prolazu. Danas su u ražanačkom polju, a sutra na benkovačkom području. Njihov noćni radijus kretanja može iznositi 40-50 kilometara – kaže predsjednik Kožul, te zaključuje kako bi se vinogradari, poljoprivrednici i povrtlari trebali braniti od nasrtaja divljači, i to organizirano raznim sredstvima, u prvom redu ogradama i zaštitnim mrežama, raznim plašilima...