Ono što je zacrtao, to je i realizirao. Kad je 27-godišnji splitski sociolog Drago Jukić 6. listopada 2018. rodni grad zamijenio adresom u njemačkom Erlangenu, Hrvatsku nije napustio ni ljut ni razočaran, a bome ni gladan.
Nakon završenog Filozofskog fakulteta želio je testirati vlastite mogućnosti izvan granica domovine, ali je otišao s mišlju kako će se u nju jednog dana i vratiti.
Danas, pet godina kasnije, oplemenjen novim iskustvom, obogaćen znanjem njemačkog jezika i, što je najvažnije za ovu priču, kao vlasnik i kreator web-stranice projektnjemacka.com – najčešće prve internetske adrese na kojoj mnoge i, ništa manje važno, besplatne informacije o životu u obećanoj zemlji traže brojni naši zemljaci (i iseljenici iz ostalih ex Yu zemalja) – živi na relaciji Njemačka – Hrvatska.
U rujnu prošle godine u Njemačkoj je prestao raditi kao mobilni njegovatelj. Živi od prihoda koje mu donosi vlastita web-platforma za sve ljude s područja jugoistočne Europe koji u njoj već žive ili u nju tek žele doći. Zahvaljujući znanjima iz digitalnog marketinga razvio ju je u proteklih nekoliko godina ciljano na njoj objavljujući tekstove za publiku s ovdašnjih prostora, sa željom da joj u tuđini pomogne u što bezbolnijoj integraciji.
– Ako projekt uspije onako kako ja želim, onda mogu živjeti gdje god hoću jer praktički radim na laptopu – razmišljao je još početkom prošle godine mladi sociolog, a onda nekoliko mjeseci kasnije, ohrabren rezultatima, pomislio “Zašto ne bih dolazio češće doma”.
Zatekli smo ga u Hrvatskoj, gdje trenutno boravi kao jedan od onih, koji nisu sasvim digli ruke od zemlje u kojoj su rođeni. Omogućava mu to priroda posla, u Njemačkoj danas ima prijavljen obrt.
Skuplji život ‘vani’
Vladajući u Hrvatskoj zadnjih mjeseci promoviraju priču o velikom povratku raseljenih Hrvata, koji su napustili zemlju u posljednjih desetak godina i nastavili graditi živote na (sjevero)zapadu europskog kontinenta. No, nema podataka koji bi potvrdili snažan povratnički val. Ovdašnji mediji donose izdvojene priče povratnika, koji su, nakon života i rada u zemljama širom Europe, odlučili ponovo pokušati u matičnoj zemlji.
Drago Jukić, koji trenutno živi opciju pola-pola, više je nego informiran sugovornik. Kao autor iznimno posjećene web-stranice u kontaktu je s brojnim iseljenicima, ne samo iz Hrvatske nego i onima iz zemalja u okruženju, koji su trbuhom za kruhom otišli u Njemačku. Naravno da je upućen i u povratničke priče, ali ih, u startu daje do znanja, ne može statistički komentirati.
– U posljednje vrijeme određeni broj ljudi odlučuje se za povratak u Hrvatsku zato što je, primjerice, dosta toga poskupjelo u Njemačkoj, poput namirnica u trgovinama. I najmovi stanova išli su nešto gore, ali nije to toliko velika razlika kao u Hrvatskoj u kojoj vlada divlje tržište.
Mislim da je glavni problem naših ljudi tamo u skupljem odlasku u trgovinu, za nekih 20-30 posto u odnosu na ranije – kaže Drago. Ipak, ne smatra kako se Hrvati vraćaju u domovinu zbog nezadovoljstva trenutnim životom u Njemačkoj. Prije će biti kako je u pitanju nešto o čemu je davno govorio...
– Ljudi skupe nekoliko godina iskustva vani i onda pokušaju nešto u Hrvatskoj. Više se ovdje ne zapošljavaju u tuđim tvrtkama ili većim sustavima, većina ih pokreće vlastiti biznis. Sve te medijske priče o povratku naših ljudi izvana, koje kolaju posljednjih nekoliko mjeseci, svode se na jednu stvar – većina tih povratnika ponovo proguta knedlu, povuče nekakvu ušteđevinu stečenu radom u inozemstvu, dođu ovdje i pokušaju nešto sami.
Ukoliko ste nekoliko godina proveli u Njemačkoj, znate njemački jezik, znate neke stvari raditi, stekli ste neke nove vještine, a uz to ste i uštedjeli nekakvu svotu, onda možete u Hrvatskoj nešto i pokrenuti – mišljenja je Drago. Najčešće su to obrti vezani za sektor građevine – struja, voda i grijanje.
– To je pod broj jedan. Evo, nađite vi sad nekoga ovdje da vam postavi struju u dva dana. Električar sebe može naplatiti u Hrvatskoj isto kao i u Njemačkoj. Da se opet rodim bio bih električar, ne bih se bavio kompjutorima. Pod broj dva, ljudima su se dosta otvorile oči što se tiče poreza u Hrvatskoj.
Paušalni obrti su zapravo značajno isplativiji ovdje nego u Njemačkoj. Eto, imam ga i ja u Njemačkoj... Puno je davanja, porezi me ubijaju. Porezna politika za samostalne obrtnike je trenutno bolja u Hrvatskoj – primjećuje mladi sociolog.
Dosta se, kaže, ljudi vraća i u neka predstavništva njemačkih tvrtki ili jednostavno povezuju tamošnje tvrtke s ovdašnjim tržištem.
– Jesu li to IT-jevci? Ne mogu govoriti precizno o kojim je sve profesijama riječ, ali konkretno poznajem desetak IT-jevaca, koji su se vratili iz Njemačke u Hrvatsku na način da su ovdje otvorili obrt, pa sada rade za sebe surađujući s dvoje ili troje kolega u Njemačkoj.
Zbog prirode posla mogu živjeti bilo gdje. Svakom od njih ista je plaća i ovdje i u Njemačkoj, a ovako rade od kuće. Mislim da je to uzelo maha u koroni, otkako je dosta tvrtki dopustilo rad od kuće. Kad ljudi krenu praviti neku usporedbu za i protiv tamo i ovdje, određeni broj njih odlučuje se vratiti. Nije sve ni u parama, ima nešto valjda i u piciginu – uz osmijeh će Drago Jukić.