Ogorčena Dalmatinka otkriva veliki biser hrvatske birokracije: ‘Moj sin ne može sam sebe nahraniti ni samostalno prijeći semafor, ne zna što je lijevo ili desno, ali smije - glasati na izborima!‘

Ne znam što je lijevo, ne znam što je desno, ne znam reći MAMA, samostalno ne mogu ići na WC, ne znam sam uzeti hranu, ali ja vam mogu glasati!

Mogu odlučiti tko će dobiti moj glas ako je izbor za predsjednika, premijera, župana, gradonačelnika. Imam vam i ja, kao i svi vi, pravo glasa! - rečenica, možemo slobodno reći jedne ogorčene majke, uoči drugog kruga izvanrednih izbora u Splitu, otvorila je novu Pandorinu kutiju.

Tko sve uopće ima i konzumira glasačko pravo? Tko odlučuje o davanju povjerenja ljudima u političkom vrhu?

- Iz primjera mojeg djeteta, koje sada ima 21 godinu i već tri godine konzumira svoje glasačko pravo, glasati može svatko. Bez obzira je li može zdravorazumski rasuđivati, razlikovati stvari, uopće znati što je to glasačka kutija, a kamoli koji su to kandidati, za što?

Što je to uopće gradonačelnik, ma što je to glasački listić, ako ćemo već postavljati prava pitanja – ističe Splićanka, majka osobe sa 100-postotnim invaliditetom, četvrti stupanj.

Već treću godinu, od punoljetnosti, konzumira svoje ustavno i demokratsko pravo, izlaskom na biralište. A apsurdnost ovog "prava" iznosi nam majka (podaci poznati redakciji, op.a.), koja u "ratu" za što kvalitetniji život svojeg sina, vodi bezbroj bitaka sve ove godine.

U tom nizu je i ova - po mnogima nelogična - o pravu na glasanje u sklopu raznih izbora za osobe koje nemaju radnu ni poslovnu sposobnost, koje se ne mogu brinuti o sebi.

- Roditelj sam i skrbnik svojem djetetu kojem je oduzeta poslovna i radna sposobnost, ali djelomično, sve pod egidom "zaštite njegova prava". Ma kakva prava kad jadno moje dijete ne zna pokazati ni lijevo ni desno, a kamoli za koga će glasati - ljuti se naša sugovornica, pojašnjavajući kako se po EU-ovim direktivama, osobama s invaliditetom, bez obzira na stupanj psihomotornih teškoća, ne može donijeti rješenje o potpunoj nesposobnosti, sve s obrazloženjem da se time štite ljudska prava tog dijela populacije.

- On ne može sam prijeći semafor, a kamoli donijeti odluku kome će dati svoj glas.

No, kao skrbnica koristim to njegovo pravo, izišli smo na izbore već tri puta, dovedem ga, prođemo postupak registracije, jer on je, naravno, na popisu birača. Pitam ga je li želi zaokružiti, pokažem mu prstom i dva puta je do sada sam zaokružio redni broj ispred imena kandidata, dok je jednu godinu povukao samo crtu, nasumično, što se smatralo nevažećim listićem.

No, on je bez obzira na sve, konzumirao svoje biračko pravo – navodi majka, koja je u stvari nesretna tom odlukom i pravom svojeg djeteta i osoba sa sličnim invaliditetom, jer bi država i institucije u zaštiti njihovih "prava" više napravile da im osiguraju radnu sposobnost u omjeru u kojem mogu raditi.

- Što znači pravo štićenja njegova biračkog prava, a on tu mogućnost ne razumije? Zar ne bi bilo bolje štititi, omogućiti mu, ako je sposoban raditi, evo za primjer ako može guliti krumpire, neka je to njegovo pravo koje može konzumirati, a ne izlazak na biralište gdje ja kao skrbnik odlučujem, a ne on!

Ovo pravo je po meni suludo, jer su njegove intelektualne sposobnosti izuzetno male, ne može samostalno uzeti ni jesti, ni nahraniti se, a kamoli glasati. Treba takvim osobama pružiti cjelodnevno školovanje, s njima raditi, podučiti ih kako sutra ne bi u kompletu bili na teret državi, kako bi ipak u svojem mogućem postotku sposobnosti doprinijeli društvu, nekim svojim mogućim radom, ne ovim glasačkim pravom - ističe naša sugovornica

O glasačkom pravu osoba sa sličnim razvojnim teškoćama pitali smo Milenu Drlje, ravnateljicu splitskog Centra za socijalnu skrb, koja navodi slijedeće:

- Zakon o registru birača omogućio je da i osobe pod skrbništvom, neovisno u kojemu dijelu su lišene poslovne sposobnosti, mogu glasovati, budući se iz Registra birača brišu samo preminule osobe i osobe koje su izgubile hrvatsko državljanstvo.

To je u skladu s konvencijama o pravima osoba s invaliditetom i Ustavom, a svoje pravo mogu ostvarivati kao i svaki drugi hrvatski građanin, ako žele glasovati i pristupiti svome biračkom mjestu, odnosno ako mogu shvatiti značenje glasovanja, pa i uz podršku i objašnjenje skrbnika ili treće osobe od povjerenja na njima razumljiv i pojednostavljen način.

Sve osobe koje su pod skrbništvom, a imaju prijavljeno prebivalište na području Grada Splita, ako to žele, mogu pristupiti glasovanju - tvrdi Drlje.

A o kojem broju osoba se radi, pitali smo i Ministarstvo pravosuđa i uprave, ali, nažalost, preciznu brojku za područje Splita i cijele države nismo dobili.