Vjerujte, dok Hrvatska po ugledu na neke druge europske države ne uvede penalizaciju onih građana koji se ne pojavljuju u terminima za dogovorene radiološke pretrage, liste čekanja se neće smanjiti ili u potpunosti ukinuti.
Dakle, dok politika ne donese takvu radikalnu odluku o penalizaciji neodgovornih, sreće s listama čekanja neće biti. Penaliziranje bi moglo biti od koristi, jer očigledno “naš čovik” ne razumije ništa drugo nego kada ga se “rebne” po džepu. Mogu prof. Baltazar ili prof. Beroš upregnuti sve svoje mogućnosti, mogu obećati svoju ostavku u slučaju neuspjeha, zaprijetiti ravnateljima njihovim smjenjivanjem, mogu svesti liste čekanja na manje od 270 dana, ali ih u konačnici neće uspjeti do kraja riješiti. Zašto?
Najbolji MR uređaj
Pa iz jednostavnog razloga - jer će se ponovno pojavljivati neodgovorni pojedinci, kojih na mjesečnoj razini samo u KBC-u Split ima više od 200 i koji ne dolaze na dogovorene termine radioloških pretraga i na taj način zauzimaju mjesto nekome drugome kome je ta pretraga neophodna.
- Mi redovito na mobitele ili kućne telefone zovemo ljude koji za nekoliko dana trebaju doći, recimo na MR ili na MSCT radiološku pretragu. Uredno ih pitamo hoće li doći na dogovoreni termin. I oni kažu da hoće, a potom se za nekoliko dana ne pojave na toj pretrazi.
Što reći? Da su nam rekli da su odustali od pretrage ili su je obavili negdje drugdje, mogli smo u tom terminu pozvati nekog drugog. I tako najmanje 200 puta mjesečno. Dakle, 200 ljudi prevari sustav i nikome ništa. Tada se stvaraju liste čekanja koje nisu stvarne i to ne samo za MR ili MSCT, nego i za druge pretrage, kazuje nam izv. prof. dr. sc. Krešimir Dolić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Split.
Po ovim mjesečnim brojkama ispada da samo već dogovorene radiološke pretrage u KBC-u Split, odnosno na Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju godišnje “preskoči” bez ikakvog pardona najmanje 2400 ljudi. A gdje su ostali bolnički odjeli?
No, na splitskoj radiologiji, koja je žila kucavica KBC-a Split ljudi se ne predaju i ne staju se “boriti” za boljitak potrebitih. Jedan od načina borbe je nabava novih, suvremenih, odnosno najsuvremenijih uređaja. Nakon što su nedavno dobili novi, najbolji MR uređaj snage tri Tesla, prvi takav u javnozdravstvenoj ustanovi u Dalmaciji, dobili su i novi, “svemirski” mamograf.
- Nabavili smo novi digitalni mamograf s mogućnošću kontrastne mamografije. Time smo praktični zaokružili cjelokupnu dijagnostiku dojke u našem KBC-u i možemo reći da smo definitivno centar izvrsnosti kada je u pitanju dijagnostika dojke. Naime, ove godine smo instalirali i MR uređaj jakosti tri Tesla, na kojem ćemo, ja se nadam, kroz siječanj iduće godine pokrenuti mogućnost biopsija tvorbi dojki - govori dr. Dolić.
Ovo je očigledno veliki iskorak za splitsku radiologiju, koji svakako treba promatrati i u naporima za smanjivanje lista čekanja.
- Znači, radit ćemo biopsiju dojki pod kontrolom MR-a, što je još dodatno podizanje kvalitete skrbi i kažem, time smo zaokružili cijelu dijagnostiku koju pacijentica ili pacijent mogu odraditi u KBC-u. Imamo odličan tim radiologa, liječnika koji rade svoj posao i koji su visoko educirani kadar - govori naš sugovornik.
Problematični UZV
Zašto je bitan ovaj mamografski uređaj?
- Bitan je jer on ima tu mogućnost kontrastne mamografije, čime dodatno povećava osjetljivost i specifičnost mamografskog uređaja. Naime, kada uočimo određenu promjenu, mi ćemo s još većom vjerojatnošću reći koja je priroda te promjene. Odmah ćemo vidjeti je li promjena benigna ili maligna i skratit ćemo vrijeme do konačne dijagnoze.
I ne samo to. Neće biti potrebno određene žene podvrgavati drugim pretragama - govori dr. Dolić. Kao što je UZV dojke, koji je problematičan zbog liste čekanja ili pretrage na MR-u.
- UZV dojke je problematičan jer se ne poštivaju algoritmi stručnih smjernica. UZV metoda nije screening metoda, to je samo mamograf. U svijetu, na Zapadu, uopće ne postoji mogućnost ambulantnog upisivanja na UZV dojke, nego samo po nalazu mamografa. Ako je nešto suspektno, radiolog u svom nalazu od mamografa napiše da je potrebno napraviti UZV dojke ili MR. Onda se radi UZV ili MR.
A problem UZV-a je velika subjektivnost, dakle ovisi o iskustvu onoga koji to gleda. Pa smo i svjedoci da se UZV “prostituira” svugdje, izvan bolnice, privatno, gdje ga rade vrlo često neiskusni liječnici, zato on i nije screening metoda - pojašnjava dr. Dolić.
Za koje je žene mamograf prvi izbor?
- Za žene starije od 50 godina mamograf je mnogo bolja metoda, jer tada se kod žena žljezdano tkivo zamjenjuje masnim tkivom i on ima veću osjetljivost specifičnu za detekciju lezije. Za žene mlađe od 50 godina UZV je definitivno metoda izbora, i to za one od 30 godina pa do 50.
Međutim, postoje hrvatske smjernice koje su na tragu međunarodnih smjernica, koje smo mi implementirali kod nas i koje jasno kažu koje žene trebaju raditi UZV, koje rade mamograf, kada se radi MR. Žene koje imaju obiteljsku anamnezu radit će češće UZV dojke, pa će napraviti i ranije mamografski pregled, koji se preporučuje nakon 40. godine života, a one koje imaju obiteljsku anamnezu i ranije prvu mamografiju.
Dakle, sve je naznačeno, kada se što radi. I kada bismo slijedili samo te smjernice, imali bismo puno bolju situaciju i u kontekstu listi čekanja i u osjećaju dostupnosti zdravstvene skrbi - govori dr. Dolić.
Poziv na mamografiju
U Hrvatskoj svaka žena koja to želi ili kojoj netko od liječnika kaže da napravi UZV dojke može doći normalno na šalter i zapisati se za UZV dojke, bez obzira je li joj ta pretraga uopće potrebna ili ne.
- I dobit će termin za 400 dana - govori dr. Dolić.
I onda će se žaliti na listu čekanja.
- A mamograf bi dobila za mjesec dana i taj mamograf će pokazati je li nešto sumnjivo i je li ona mora ići na dodatne preglede. Mamograf rade i gledaju dva radiologa koji se moraju usuglasiti s tim nalazom, zajednički, je li ta dojka uredna ili nije - kazuje dr. Dolić.
A da je mnogima, u ovom slučaju ženama, odlazak na UZV svojevrsno pomodarstvo, govori sljedeći podatak.
- Žene starije od 50 godina života dobivaju svake dvije godine poziv za mamografiju iz Nacionalnog screening programa i samo se 45 posto svih pozvanih žena iz Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) odazove tom pozivu. To je porazno. Da bi on uspio, taj screening odaziv mora biti veći od 80 posto, kao što i jest u nekim sjevernim županijama. I ta bi mamografija dalje usmjerila daljnju priču - kazuje dr. Dolić.
- No, ako je žena nešto napipala na dojci dobit će u vrlo kratkom roku i UZV i mamografiju. Tu smo maksimalno fleksibilni i zauzimamo se za svaku ženu i to nije sporno. Kontrolni pregledi, redoviti onkološki, imaju svoje prioritetne termine. Ono što smo primijetili posljednjih godina, imamo izrazito povećanu incidenciju karcinoma dojki i to je ono što mora alarmirati žene da se odazovu na te pozive iz Nacionalnog programa za mamografiju - kazuje dr. Dolić.
Koliko je sada povećan broj punkcija, biopsija dojki?
- Puno, značajno, neću reći dvostruko, ali puno. Prije smo te punkcije, biopsije radili jednom u dva tjedna, a sada radimo svaki tjedan i bude po 15-20 žena koje imaju nešto sumnjivo na dojci i kojima se mora napraviti punkcija ili biopsija - kazuje dr. Dolić.
Novi MR uređaj od tri Tesla, unio je jednu vrlo vrijednu novinu u splitsko zdravstvo.
Dječji anesteziolog
- Počeli smo raditi pretrage djece na tom MR uređaju uz pomoć anesteziologa, odnosno anestezije. To je vrlo bitno, jer su djeca kojima je bio potreban anesteziolog prije zbog toga morali ići u Zagreb ili Osijek, kazuje dr. Dolić.
Uređaj 3 Tesla “bolje vidi” od onog od 1,5 Tesla?
- On je bolji za određena specifična klinička stanja, malo je osjetljiviji. Mi s ovim odličnim MR uređajima od 1,5 Tesla koje imamo rješavamo 95 posto stvari. A samo onih pet posto specifičnih stvari rješavamo na 3 Tesla. Znači, nakon pregleda na 1,5 Tesla utvrđujemo je li nekome potreban pregled i na 3 Tesla - govori dr. Dolić.
I ne staje splitska radiologija na ovome. U planu je nabava još uređaja koji će još više unaprijediti rad splitskih radiologa.
U planu je nabava još jednog MSCT uređaja na Križinama, jer je tamo to neophodno, jer se tamo, recimo preselilo 90 posto kardiologije i to će biti uređaj koji će moći opsluživati te kardiološke potrebe.
- Nama mjesečno, kao što ste već napisali, propadne zbog neodgovornih pacijenata 200 termina, i to je sramotno. Mi damo prioritetni MR nekom pacijentu, za kojeg smatramo da mu je on potreban u roku od sedam dana i on se ne pojavi. Nema penala, nema ništa - govori dr. Dolić.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) jednu MR pretragu KBC-u Splitu plati 100 eura. Pa zašto se onda ne bi donio zakon da onaj koji se ne odazove na tu pretragu, već namjerno ne dođe na nju ili je napravi negdje prije i o tome ne obavijesti bolnicu, ne bi kaznio polovinom tog iznosa, jer je svojim neodgovornim ponašanjem “ukrao” termin nekome kome bi ta pretraga značila život.
Defenzivna medicina
- Takvu situaciju imamo vani, u nekim europskim zemljama koje pacijentu kažu da će kod sljedeće narudžbe platiti pola pretrage ako se ne pojave - govori dr. Dolić.
- Nažalost i dio naših kolega liječnika je kriv za ovakav način rada, odnosno za liste čekanja. Zbog lošeg rada i nekritičkog upućivanja na pretrage. Puno stvari se može riješiti bez pretraga, običnim kliničkim pregledom. Ja razumijem kolege iz primarne zdravstvene zaštite da su oni preopterećeni administracijom, ali i tu se može s njihove strane dati puno više, da se smanji broj pacijenata prema nama.
Liječnik iz primarne zaštite ne može naručiti pacijenta na MR pretragu, to mora preporučiti neki bolnički liječnik. Bolnički liječnici su tako uzeli previše maha, pisanja uputnica, i to je alibi ili defenzivna medicina, govori dr. Dolić.
- Mi po tome radimo screening za sve bolesti. Ali nije poanta raditi screening nego ciljanu dijagnostiku, ciljanu medicinu. Zašto bi ja radio u KBC-u, najvećoj medicinskoj ustanovi, RTG pluća? To je apsurd. Znači, ja danas moram u bolnici moram “izgubiti” čovjeka (liječnika) cijeli dan koji će raditi “klasiku” (RTG) koja bi se trebala raditi u Domu zdravlja. I na taj način bi se rasteretilo bolnicu koja bi radila specifične stvari, MR-ove, MSCT-ove, kompleksnu medicinu - zaključuje dr. Dolić.