Prometni eksperti izdvojili su desetak lokacija

Teška prometna nesreća na odmorištu Novska na autocesti A3 ponovno je aktualizirala priče o dijelu “uklete” autoceste koja najvećim dijelom prolazi kroz zapadnu Slavoniju. Mnogi su se odmah prisjetili kako su u razmaku od nekoliko desetaka kilometara poginuli Toše Proeski i Dolores Lambaša, a tešku je nesreću imao i bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović. No, u svim ovim slučajevima uzrok nesreće bio je ljudski faktor, a ne stanje autoceste.

Prometni stručnjaci ovo grupiranje teških prometnih nesreća na tako malom prostoru tumače činjenicom da vozači na taj dio autoceste dolaze nakon otprilike dva i više sati vožnje. Dionica autoceste je ravna i “dosadna” te ih svladava umor. I umjesto da stanu i odmore se, oni voze dalje i nerijetko stradavaju. Osim umora, česti uzrok nesreća su i nepovoljni vremenski uvjeti i prebrza vožnja.

Sva dosadašnja inozemna i domaća stručna ispitivanja pokazala su da su hrvatske autoceste među najsigurnijima u Europi. Uostalom, prošle je godine hrvatska autocestovna mreža od strane Svjetskog ekonomskog foruma svrstana među najbolju i najsigurniju europsku i svjetsku cestovnu infrastrukturu.

A1 i A3 najugroženije

To potvrđuje i prošlogodišnja Studija Prometnog fakulteta u Zagrebu o sigurnosti na autocestama, koja pokazuje kako 96% autocesta u Hrvatskoj ima nisku i srednje nisku stopu prometnih nesreća, dok samo 4% dionica ima srednju stopu, a srednje visoku i visoku stopu rizika nema niti jedna dionica. U njoj je analizirano stanje na autocestama u razdoblju od 2014. do 2016. godine. U tom razdoblju na svim prometnicama u Hrvatskoj dogodilo se 96.760 prometnih nesreća, od čega na autocestama “samo” 5095. U tim je prometnim nesrećama bilo 62 poginulih.

Broj prometnih nesreća je podatak po kojem se u Studiji određuje razina potencijalne opasnosti svake autoceste. Prema toj klasifikaciji najopasnije autoceste u Hrvatskoj su A1 Bosiljevo-Split-Karamatići i A3 od Bregane do Lipovca. Na njima se u razdoblju 2014.- 2016. godine dogodilo 85 posto svih prometnih nesreća koje su se dogodile u tom razdoblju na svim autocestama u Hrvatskoj. Autori Studije naglašavaju kako je i to logično s obzirom na to da je riječ o najdužima autocestama koje imaju i najveću gustoću prometa.

U te tri godine na A1 od Bosiljeva do Karamatića bilo je 1855 nesreća, a teško je ozlijeđeno 57 osoba. Na autocesti A3 u istom razdoblju bilo 2530 nesreća u kojima je 316 osoba ozlijeđeno.

U skladu s brojem prometnih nesreća u Studiji su locirana potencijalno najopasnija mjesta na ove dvije autoceste. Na A3 identificirana su 32 potencijalno opasna mjesta. Najopasnija dionica s najviše prometnih nesreća je od čvora Kutina do iza odmorišta Lipovljani. Na tih 17 kilometara je devet potencijalno opasnih mjesta. Kao potencijalno najopasnija lokacija identificiran je 187 kilometar desne strane autoceste prije čvora Lužani.

Na autocesti A1 kao potencijalno najopasnija lokacija je 233. kilometar desne strane autoceste na kojem se nalazi zavoj poslije tunela Sveti Rok. Ova lokacija je ujedno i najopasnije potencijalno opasno mjesto na svim autocestama kojima upravlja HAC. Naime, na 10 kilometara autoceste iza Sv. Roka je šest potencijalno opasnih mjesta. Opasna mjesta su lokacije na kojima se najčešće događaju prometne nesreće, a sama autocesta nije opasna za promet.

Nužna poboljšanja

Osim ove studije, Fakultet prometnih znanosti svake godine radi izvješće o stanju rizika na pojedinim dionicama autocesta, a u skladu s međunarodnim programom za ocjenjivanje sigurnosti cesta. Prošle godine u izvješću stanja na autocesti A3 kao najveći sigurnosni problem naveden je način postavljanja zaštitne odbojne ograde. Također, postoje nezaštićeni stupovi vertikalne prometne signalizacije, nezaštićeni završeci zaštitne odbojne ograde, prekidi u odbojnoj ogradi.

Kao poseban problem navedeni su visoki i strmi nasipi te počeci mostova gdje odbojna ograda nije postavljena tako da pruža dostatnu sigurnost u slučaju slijetanja vozila s ceste. No ti nedostaci, navodi se u izvješću, ne utječu na sigurnost prometovanja, nego je riječ o preporukama za poboljšanje, odnosno povećanje sigurnosti u slučaju prometnih nesreća.