Stočari nemoćni su pred najezdom čagljeva i vukova, ne pomažu im ni državni poticaji: ‘Pod hitno nam moraju omogućiti odstrel kao u Njemačkoj‘

Vukovi čine golemu štetu domaćim stočarima, koji su nemoćni pred najezdom tih zakonom zaštićenih divljih životinja. Ne smiju ih odstreljivati premda ostaju bez stoke, ovaca, koza, krava...

Umjesto da pokrenu hajku na vukove, Ministarstvo poljoprivrede dijeli poticaje za električne pastire, pa je tako raspisan natječaj za sufinanciranje zaštitnih sredstava – električnih ograda (pastira) i žičanih ograda (mreža/pletiva) za sprječavanje štete od divljači. Ukupno planirana vrijednost je četiri milijuna kuna uz mogućnost povećanja.

Svakome po 50.000 kn

Najveći iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinoj prijavi je 50 tisuća kuna (6636,14 eura). Novčana sredstva namijenjena su isključivo za podmirenje troškova kupnje zaštitnih sredstava – električnih ograda (pastira) i žičanih ograda (mreža/pletiva).

Prihvatljivi prijavitelji su pravne i fizičke osobe (obrtnici) koje imaju valjani ugovor o korištenju prava lova na temelju Zakona o lovstvu – lovoovlaštenici i fizička i pravna osoba upisana u Upisnik poljoprivrednika te proizvođačka organizacija.

Prijavitelj poljoprivrednik ima pravo na podnošenje i odobravanje jedne prijave, a prijavitelj lovoovlaštenik ima pravo na podnošenje i odobravanje jedne prijave po lovištu. Zaštitna sredstva moraju biti postavljena i služiti svrsi za koju su namijenjena najmanje pet godina od dana kupnje.

Natječaj je otvoren od 20. prosinca 2022. do raspodjele predviđenih sredstava, a najkasnije do 15. listopada 2023.

Što se to događa u prirodi, otkuda toliko divljih zvijeri, pitaju se dalmatinski stočari.

Kornatski ovčari muku muče s čagljevima, koji su se posljednjih godina nekontrolirano razmnožili. Nitko ne zna kako su tamo dospjeli, pretpostavlja se da su doplivali s kopna jer su navodno dobri plivači. Još uvijek nisu počeli napadati ljude, ali zato stradavaju mladi janjci, a kad nema janjaca, napadaju i ovce.

‘Nemoćni smo‘

Još veće probleme stvaraju vukovi.

– Ono što nam nudi Ministarstvo poljoprivrede nije dovoljno. Vuk je zaštićena životinja, ali stočari u ozbiljnim europskim zemljama s njim nemaju problema. Problemi su samo kod nas – kazao nam je stočar Mladen Kušeković, koji uzgaja goveda na Krbavskom polju.

– Treba znati do koje mjere se štiti vuka. Koliki je broj jedinki u prirodi. Kod nas se lupetaju svakakve brojke i procjene. Ako pogledamo broj registriranih šteta na domaćim životinjama i usporedimo s brojnosti vukova, ispada da jedan vuk pojede nekoliko stotina tona mesa godišnje. Znači, ima puno više vukova negoli je to registrirano u statistikama – naglašava Kušeković, koji smatra da država treba držati brojnost vukova na nekoj razumnoj razini.

– Jedini prirodni neprijatelj vukovima je čovjek, a čovjek je zakonski onemogućen da bilo što napravi – govori nam Kušeković.

Nažalost, hrvatska potiče razmnožavanje vukova, a isplaćuje sramotno niske odštete stočarima za štete od vukova.

– Pa za jedno tele dobijete 1500 kuna. To je stvarno ispod svake razine. I da biste dobili taj novac, čekate dvije godine i morate kao dokaz imati lešinu zaklane životinje, a to bi značilo da vuk nije pojeo ono što je zaklao – rezolutan je Kušeković.

Za razliku od Hrvatske koja "štiti" vuka, u nekim zemljama EU-a mijenja se mišljenje kada je zaštita tih predatora u pitanju.

Austrijski poučak

Kako bi se otklonila opasnost, a u interesu općeg javnog zdravlja i javne sigurnosti, kao i u svrhu uklanjanja značajnih šteta na stočnom fondu, vlada Republike Austrije dopustila je odstrel vuka. Kako je obrazloženo, u posljednje vrijeme zabilježeni su učestali napadi vuka na domaće životinje, a zaklano ih je najmanje 56.

Tako na planinskim pašnjacima u Austriji lovci mogu odstrijeliti vukove koji nanose štetu uz uvjet da je vuk usmrtio ili ozlijedio 20 domaćih životinja unutar jednog mjeseca ili 35 domaćih životinja unutar tri mjeseca.

Odstrel se smije provesti samo u radijusu 10 kilometara oko utvrđenih mjesta gdje je vuk usmrtio ili ozlijedio domaću životinju.

Ako se u Austriji može dopustiti odstrel vuka za 56 domaćih životinja, zašto se ne može dopustiti odstrel u Hrvatskoj zbog usmrćenih čak 2983 domaćih životinja u prošloj godini, pitaju se dalmatinski stočari.

Stočari smatraju da vukovi nisu ugrožena divlja vrsta i da ih treba hitno ukloniti s liste zaštićenih životinja.

Visoke kazne

Vuk je strogo zaštićena vrsta prema Zakonu o zaštiti prirode, pa je njegovo namjerno ubijanje zabranjeno, a naknada za odstrel jednog vuka iznosi 40.000 kuna te kazneni postupak. Zakon propisuje kaznu zatvora do tri godine za onoga tko usmrti jedinku strogo zaštićene vrste. Stručne službe Ministarstva poljoprivrede apelirale su na stočare da poduzmu dodatne mjere čuvanja domaćih životinja od velikih zvijeri, odnosno ako nemaju adekvatne ograde na štali i oboru, da ih povise, ojačaju te ukopaju.

Međutim, za domaće stočare nema nikakve dvojbe. Država treba dopustiti odstrel vukova i to je jedini spas za stočare, koji iz godine u godinu zbrajaju štete na domaćim životinjama. Prema Pravilniku o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta, stočar će za jednu zaklanu ovcu dobiti 600 kuna uz uvjet da mora dokazati da je životinja stradala od napada vuka, a ne nekog drugog predatora.