Stručnjak sve do kraja travnja najavio sasvim drugi tip vremena u Hrvatskoj: ‘Ovakav šok nikad se nije dogodio!‘

Atmosferski fizičar i profesor na zagrebačkom PMF-u Branko Grisogono je u programu N1 televizije govorio što možemo očekivati od vremena nakon ovog naglog zahlađenja.

“Travanj je klimatološki najpromjenjiviji mjesec u cijeloj godini. Nama je to šok jer smo otišli s ljetnih na rano proljetne temperature. Prošlih nekoliko tjedana imali smo apsolutno natprosječne temperature i sad smo pali na četiri do sedam stupnjeva ispod prosjeka. To su razlike od 20-ak stupnjeva i to tijelo osjeća i to je šokovito”, kaže profesor i dodaje da iako je i prije bilo naglih promjena vremena, nikada nismo padali s 30 na 6 stupnjeva.

Grisogono ističe kako ovaj mjesec nije za očekivati superćelijske oblake koji donose oluje kao prošlog ljeta, ali preko ljeta postoji rizik za takve oluje. Iako travanj slovi kao najpromjenjiviji mjesec, Grisogno tvrdi da se ekstremi sve više pojačavaju – u prostoru i u intenzitetu.

“To ne mora biti sama apsolutna vrijednost minimuma ili maksimuma, bilo kojeg od ovih parametara, nego prostorna proširenost i čistina izmjena – to su stvari na koje čovjek mora paziti i gledati prognozu vremena, a pogotovo ljudi koji su osjetljivi na vrijeme.”

U zadnjih 20-ak godina je smrtnost od vremenskih nepogoda porasla za oko 30 posto, rekao je profesor “prvenstveno od toplinskih valova, onda bujičnih poplava itd.”

Brzo smirivanje vremena

“Veći dio druge polovice travnja se očekuje da će biti malo vlažnije od prosjeka i malo hladnije od prosjeka. Ali svakako dolazi do smirivanja vremena i neće više biti snijega.”

Natprosječno zatopljenje možemo očekivati početkom ljeta, kaže Grisogono. Svima onima koji ne vjeruju da su klimatske promjene rezultat ljudskog ponašanja, profesor poručuje da pogledaju podatke.

“Jer mjerenja su najvjerodostojniji izvori znanja u svim geofizičkim znanostima, a onda su tu numerički modeli i projekcije. Nažalost, do sada se većina projekcija ostvarilo. Čak je stvarnost još žešća nego što su numeričke simulacije govorile – još se brže topi Arktik i led. Europa se zagrijava najbrže od svih kontinenata na Zemlji”, piše N1.